Hrvatski pravopis

Pravila

Rječnik

Pojmovnik



   Pravila





 VRH

Predgovor

Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje nastavlja tradiciju fonoloških pravopisa koji imaju i morfonološke elemente. Fonološki je jer je utemeljen na glasovnome načelu. Prema tome se načelu u hrvatskome piše bežični, išarati, otpasti, potprogram, raščistiti, ropski, pretpristupni, svadba. Morfonološko načelo primjenjuje se onda kad se čuva glasovni sastav tvorbenih sastavnica tako da se ne bilježe glasovne promjene na morfemskoj granici, tj. vodi računa o prepoznatljivosti morfema u riječi. Prema morfonološkome se načelu piše gradski, ispodprosječan, jedanput, pedesettrećina, podcijeniti, podstaviti, podtočka, predsjednik.

Pridržavanje pravopisnih pravila obvezatno je u neutralnoj uporabi standardnoga jezika, u znanstvenome i administrativnome funkcionalnom stilu standardnoga jezika te u obavijesnome žanru publicističkoga funkcionalnog stila (vijestima, obavijestima, komentarima itd.). U razgovornome i književnoumjetničkome funkcionalnom stilu te u žanrovima publicističkoga funkcionalnog stila koji su bliski književnoumjetničkomu funkcionalnom stilu (kolumne, eseji itd.) dopušteno je odstupanje od pravopisnih načela.

Pravopis se sastoji od pravopisnih pravila (propisa), pravopisnoga rječnika (popisa) i pojmovnika (objašnjenja naziva). Internetska inačica Pravopisa oblikovana je kao hipertekst s poveznicama na napomene, objašnjenja i dodatke, jezične savjete i pojmovnik. Također su pojedina pravopisna pravila u temeljnome tekstu međusobno povezana.

U pravopisnome se rječniku donosi iscrpan popis riječi i izraza te njihovih oblika s kojima je povezan kakav pravopisni problem. Problem velikoga ili maloga slova u pravopisnome je rječniku katkad obrađen i modelno: naime, kako je bilo nemoguće donijeti iscrpan popis svih ulica, odvojaka, aleja, crkava, župnih ureda, hotela itd., pod nosivom je riječju (ulica, aleja itd.) obrađeno nekoliko modelnih primjera. Neka su pravopisna rješenja i oprimjerena (npr. sastavljeno i nesastavljeno pisanje) jer je samo u kontekstu moguće dati jasnu pravopisnu uputu. U pravopisnome se rječniku katkad donese i normativne uputnice (>) na riječi ili izraze kojima standardnojezična norma daje prednost (šah-klub > šahovski klub, cvjećarna razg. > cvjećarnica). Ta se uputnica nalazi i uz riječi koje su se navodile u pravopisima kao jedna od ravnopravnih inačica, a kojima u ovome pravopisu ne dajemo prednost ili ne smatramo istovrijednima s drugom inačicom (koščica > košćica). U pravopisnome se rječniku ne donose riječi uz koje nije povezan kakav pravopisni problem samo da bi se uz njih naveo kakav normativni savjet. Pravopis nije jezični savjetnik te u njemu normativne upute treba shvatiti samo kao preporuku. Znak > (bolje) ne znači da se riječ iza koje se taj znak nalazi nužno isključuje iz hrvatskoga jezika. Katkad preporuka vrijedi samo za neka značenja ili se upućuje s internacionalizma na domaću riječ. Normativne se upute donose samo kao pomoć i savjet korisnicima pravopisnoga rječnika. Značenje riječi, tvorbena napomena (dijetetički prema dijetetika, dijetni prema dijeta) i stilska ili normativna odrednica donose se samo ako je nužno kako bi se razgraničile ili normativno odredile neke riječi (npr. spavaćica i spavačica).

U pojmovniku su objašnjeni nazivi koji se pojavljuju u pravopisnim pravilima. Taj će pojmovnik korisnicima Hrvatskoga pravopisa omogućiti da razumiju jezikoslovni naziv koji se nalazi u pravilima.

U pravopisnim smo rješenjima slijedili hrvatsku pravopisnu tradiciju, pa u pravilu nismo mijenjali rješenja jednaka u svim suvremenim pravopisima. Rijetka rješenja koja smo promijenili, promijenili smo u skladu s načelima sustavnosti i ovjerenosti u uporabi.

Pri rješavanju spornih pitanja vodili smo se ovim načelima:

načelom sustavnosti : Rješenja smo nastojali u najvećoj mjeri oblikovati sustavno, tj. vodeći računa o tome da je sustavnost temelj svake norme, pa tako i pravopisne.

tradicijskim načelom : Tradicija je veoma važna. Pri donošenju svakoga rješenja u obzir smo uzimali sve hrvatske pravopise navedene u popisu izvora i razmatrali cjelokupnu hrvatsku pravopisnu tradiciju. Katkad su, i zbog tradicijskoga načela i zbog izlaženja ususret korisniku, ostavljena i neka rješenja koja se protežu kroz sve ili većinu hrvatskih pravopisa iako bi ih se, npr. prema načelu sustavnosti, moglo problematizirati.

načelom ovjerenosti i potvrđenosti u uporabi : To je načelo bilo osobito važno pri rješavanju dvostrukosti i oblikovanju odnosa prema njima. Podatke dobivene pregledavanjem različitih tekstova (Hrvatska jezična riznica) i interneta provjeravali smo dodatno, a za sva sporna pravopisna pitanja (dvostrukosti) proveli smo istraživanja u različitim ispitnim skupinama. Ta su istraživanja provodili kolege koji održavaju nastavu na različitim fakultetima prema pomno sastavljenim upitnicima. Dobivene smo rezultate podrobno analizirali i bili su vrijedan putokaz u donošenju nekih pravopisnih rješenja.

načelom jednostavnosti : To se načelo očituje u nastojanju da se pravopisne dvostrukosti svedu na najmanju mjeru. To je i jasan zahtjev javnosti. Prigovor koji se najčešće čuo npr. na kongresima profesora hrvatskoga jezika, sastancima županijskih aktiva, na državnome natjecanju iz hrvatskoga, u razgovoru sa studentima i stručnjacima različitih struka jest da dvostruka pravopisna rješenja zbunjuju. Određen broj dvostrukih rješenja ostao je i u ovome pravopisu, ali su ona svedena na ona koja uporaba dosad nije razriješila. Dobrim se pokazalo, koliko god se to nelogičnim činilo, da su dvostruka rješenja postojala. Ta su rješenja dijelom posljedica činjenice da je posljednji pravopis odobren za uporabu u školama upravo pravopis dvostrukosti, a dijelom činjenice da se nakon toga pojavljuju dvije pravopisne struje s različitim rješenjima, tj. da je upravo praksi ostavljena sloboda da ondje gdje su moguća dva rješenja primijeni ono koje smatra prikladnijim, bližim, običnijim. Načelo jednostavnosti uvijek smo uzimali u obzir zajedno s načelom sustavnosti i tradicijskim načelom.

načelom normativne hijerarhije : Pošli smo od stajališta da pravopisne dvostrukosti nisu poželjne jer destabiliziraju pravopisnu normu. Kako bismo razriješili dvostrukosti koje se pojavljuju u praksi i u hrvatskim pravopisima i sveli ih na najmanju mjeru, razradili smo sustav koji jedinicama koje se mogu pisati u dvama likovima određuje normativni status. Pri prosudbi normativnoga statusa vodili smo se četirima navedenim načelima. S obzirom na normativni status zapisa u pravopisnim pravilima razlikujemo preporučenu inačicu, dopuštenu inačicu i istovrijedne inačice. U osnovnome tekstu navedena je samo preporučena inačica i istovrijedne inačice, tj. inačice koje treba upotrebljavati u školi. Kako ne bismo zbunjivali učenike i studente, dopuštene inačice navode se samo u napomenama do kojih se dolazi s pomoću poveznica. Nedopuštene inačice one su inačice koje se na temelju navedenih načela mogu isključiti iz standardnoga jezika i takve inačice u pravopisnim pravilima ne donosimo.

Preporučena inačica : ona je inačica za koju smatramo da u skladu s navedenim načelima ima normativnu prednost pred drugom inačicom koju navodimo. Tu inačicu preporučujemo za školsku i opću uporabu. To je inačica koja bi se trebala nalaziti u školskim udžbenicima i učiti u školi. Stoga se preporučena inačica nalazi u osnovnome tekstu.

Dopuštena inačica : ona je inačica koja u skladu s četirima navedenim načelima nema normativnu prednost, ali je zbog tradicije ili čestoće uporabe ne zanemarujemo. Uz takve smo inačice nastojali dati i objašnjenje njihova normativnoga statusa. Primjer su takvih inačica podaci, zadaci itd. uz preporučene inačice podatci, zadatci ili grješka, krjepost, pogrješka, strjelica i vrjedniji uz preporučene inačice greška, krepost, pogreška, strelica i vredniji. Dopuštene se inačice ne nalaze u osnovnome tekstu nego samo u napomeni do koje se dolazi s pomoću poveznice.

U iznimnim slučajevima imamo i istovrijedne inačice. Njihov smo broj nastojali svesti na najmanju mjeru. One se kao ravnopravne donose u osnovnome tekstu. Ravnopravne su inačice npr. brjegovi i bregovi, grjehovi i grehovi, grješnik i grešnik, naprimjer i na primjer, sprečavati i sprječavati, unapređivati i unaprjeđivati. Ravnopravnima ih smatramo zbog toga što su obje podjednako potvrđene u uporabi ili zbog toga što jedna ima prednost na temelju načela sustavnosti, a druga na temelju tradicijskoga načela ili načela uporabne čestoće.

Ni jedno načelo ne može se primijeniti samo za sebe. Svako je načelo pomno procijenjeno i odlučeno je kojemu načelu i s kojega razloga dati prednost pri rješavanju određenoga problema (ako se više njih pokazalo jednakovrijednima). Želeći pokazati potpunu otvorenost prema korisnicima, uz takva rješenja nudimo i njihovo temeljito i jednostavno objašnjenje.

Stoga se pri oblikovanju pravila koja se pred vama nalaze vodilo računa i o ovim načelima:

načelu otvorenosti prema korisnicima : To se načelo očituje u prvome redu u nastojanju da se korisniku pravopisa objasni sve što je bilo predmetom rasprava njegovih autora i što je izazvalo reakcije i pitanja u javnoj raspravi. Na temelju toga načela u pravopisu se nalaze napomene  N , savjeti  S  te objašnjenja i dodatci  O .

načelu primjerenosti korisniku : Velika se pozornost posvećuje primjerenosti korisnicima, tj. u prvome redu učenicima završnih razreda osnovne škole, srednjoškolcima, studentima te svim govornicima hrvatskoga jezika koje zanima jezična kultura. O tome se vodilo računa pri uporabi nazivlja koje je objašnjeno u pojmovniku, davanju jednostavnih objašnjenja pravopisnih pravila te donošenju dodatnih napomena, objašnjenja i dodataka te jezičnih savjeta u koje se može ući s pomoću poveznica. U temeljnome se tekstu u okvirima donose napomene o pretpostavljenim pogreškama koje korisniku pravopisa dajemo na temelju svojega uvida u česta pravopisna kolebanja.

načelu ekonomičnosti : Jedno je od temeljnih načela i načelo ekonomičnosti. Ekonomičnost se nikada ne ostvaruje na račun primjerenosti korisniku. Nastojalo se da se u osnovnome tekstu pravopisa daju kratka i jasna pravila te što veći broj modelnih primjera. Naravno, uz pravila se nije mogao donijeti iscrpan popis, nisu se gomilali istovrsni primjeri kako se tekst ne bi opteretio (npr. sve riječi koje sadržavaju č ili ć). Iscrpan popis riječi s pravopisnim problemom nalazi se u pravopisnome rječniku koji se može pretraživati s pomoću tražilice.

Ekonomičnost se očituje i u tome što se u Hrvatskome pravopisu nalazi niz poveznica s pomoću kojih se čitatelj upućuje na objašnjenja zašto smo prednost dali određenoj inačici i dodatke (npr. transkripcijske i transliteracijske tablice, Brailleevo pismo, posebna znakovna abeceda za osobe oštećena sluha, redoslijed poteza pri pisanju pisanih slova)  O , normativne napomene koje uvode dopuštene inačice  N  i jezične savjete  S . Tijekom javne rasprave pokazalo se da mnogi korisnici od pravopisa očekuju i jezični savjet o problemima koji nisu strogo pravopisni te su nam često postavljali pitanja koja nisu pravopisna. Stoga smo osnovnomu tekstu pravopisa pridružili i poveznice na neke jezične savjete u kojima smo osvijetliti određeni jezični problem i dali jasan jezični savjet, a pritom nismo nepotrebno opteretili osnovni tekst pravopisnih pravila. O drugim jezičnim problemima jezični se savjet može pronaći na mrežnoj stranici savjetnik.ihjj.hr.

Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predajemo korisnicima u ruke sa željom da on bude konačan i općeprihvaćen te da se na zadovoljstvo i najšire javnosti i stručne zajednice dovrši dugo razdoblje pravopisnih previranja.

autori Hrvatskoga pravopisa

Zagreb, 27. lipnja 2013.



 VRH


Slova

U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. Hrvatski se jezik može zapisivati i drugim pismima. U povijesti se zapisivao glagoljicom i hrvatskom ćirilicom. Za potrebe slijepih i slabovidnih osoba može se zapisivati i Brailleevim pismom, a za potrebe osoba oštećena sluha upotrebljava se posebna znakovna abeceda. Hrvatska latinica ima 27 jednoslova i 3 dvoslova , lj, nj). Slova mogu biti velika i mala, tiskana i pisana. Tiskana slova upotrebljavaju se u strojnome zapisu i u rukom pisanome zapisu (formalna), a pisana slova upotrebljavaju se samo u rukom pisanome zapisu. Ustaljen je redoslijed (abeceda) slova hrvatske latinice:

Velika i mala tiskana slova hrvatske latinice


   1. A a

   2. B b

   3. C c

   4. Č č

   5. Ć ć

   6. D d

   7. Dž dž

   8. Đ đ

   9. E e

 10. F f

11. G g

12. H h

13. I i

14. J j

15. K k

16. L l

17. Lj lj

18. M m

19. N n

20. Nj nj

21. O o

22. P p

23. R r

24. S s

25. Š š

26. T t

27. U u

28. V v

29. Z z

30. Ž ž


U pisanju stranih imena i stranih riječi upotrebljavaju se i slova Q q, W w, X x, Y y. Pri abecediranju q dolazi iza p, a w, x, y iza v.

U pisanju stranih imena i drugih stranih riječi upotrebljavaju se i slova iz drugih latiničnih pisama.

Oblici , LJ i NJ upotrebljavaju se kad je cijela riječ napisana velikim slovima, npr. DŽIBUTI, LJUBLJANA, NJIVICE. Ti se oblici slova upotrebljavaju i u pokratama (DLJI - Dubrovačke ljetne igre, NJDR - Njemačka Demokratska Republika).

Oblici , Lj i Nj upotrebljavaju se kao prvo slovo u rečenici ili kao prvo slovo riječi koja se piše velikim početnim slovom.

Pogrešno je pisati: LJiljana je doputovala iz NJemačke., a pravilno je pisati: Ljiljana je doputovala iz Njemačke.

U naslovima pisanim velikim slovima padežni se nastavak pokrata piše malim tiskanim slovima: NAJBOLJE GORIVO NA INA-inim CRPKAMA!, ODRŽANA UN-ova GODIŠNJA SKUPŠTINA.

Nazivi su slova hrvatske latinice: a, be, ce, če, će, de, dže, đe, e, ef, ge, ha, i, je, ka, el, elj, em, en, enj, o, pe, er, es, , te, u, ve, ze, že.

Neki nazivi slova (će, dže, đe, elj, enj, , že) u pravilu se ne upotrebljavaju. Tu se donose zbog sustavnosti. Nazivi se slova najčešće upotrebljavaju u čitanju nekih pokrata, npr. BDP [be-de-pe], HČSP [ha-če-es-pe], HŽ [ha-že], PTSP [pe-te-es-pe].

Školsko pismo
Način poučavanja u početnome čitanju i pisanju školskoga pisma utvrđuje se u metodici početnoga čitanja i pisanja na hrvatskome jeziku.

Školsko formalno uspravno pismo osnovno je pismo za početno učenje pisanja i čitanja. Oblici su slova formalnoga školskog pisma pojednostavnjeni, bez ukrasnih elemenata te su temeljni slovni oblici za sva druga pisma. Sastavljeno je od malih slova (minuskule) i velikih slova (majuskule) hrvatske latinice.

skolska uspravna

Školsko formalno koso pismo ukošena je inačica uspravnoga pisma i prijelaz je između formalnoga i rukopisnoga pisma. Slova se međusobno ne povezuju, ali se njihovim oblikom dobiva dojam međusobne veze. Ukošena inačica školskoga formalnog pisma osnova je kurzivnih pisama, stoga ima i kurzivni oblik slova a, g, k i p. Ta se slova pojavljuju u svim tipografskim i rukopisnim kurzivnim pismima, a katkad prelaze i u nekurzivna pisma.

skolska kosa

Školsko rukopisno koso pismo osnovno je pismo za poučavanje pisanja u drugoj faza učenja (nakon učenja formalnoga pisma). Slova se povezuju pa se potez uglavnom ne prekida, što uvelike doprinosi brzini pisanja. Oblik slova prilagođen je pisanju i osnova je za razvoj lijepoga individualnog rukopisa. Pismo je utemeljeno na tradiciji školskih pisama u Hrvatskoj i pročišćeno od elemenata individualne stilistike. Velika slova nisu majuskula nego verzal, što znači da se koriste samo kao početna slova u minuskulnome tekstu. Nemaju s lijeve strane mogućnost povezivanja i ne mogu se pisati samostalno.

kosa

Školsko rukopisno uspravno pismo u prvome je redu namijenjeno ljevorukim učenicima, ali ga, prema želji, mogu odabrati i desnoruki. Nema nikakvih razlika u obliku slova, nego samo u kutu pod kojim su slova pisana.

uspravna


 VRH


Glasovi



Pojedinačni glasovi

Pojedinačni glasovi su: č, ć, , đ, j.



Glas č

Glas č nalazi se:

a) u osnovi nekih riječi: bačva, čačkalica, čast, čaša, čavao, čestitati, četiri, četvrtak, grč, ječam, ključ, lopoč, mačka, riječ, žuč; bačvar, grčevit, ječmeni, mačji, žučni

b) u svim anglizmima: čarlston, čarter, ček, čip, meč, sendvič; čarterski

c) u većini talijanizmima: čelo, čembalo, činkvečento, činkvina, kapučino, violončelo

d) u mnogim drugim posuđenicama: čamac, čarapa, čardak, čardaš, čizma, gaučo, kečiga, pončo

e) prema c i k u osnovi riječi:

  • u oblicima imenica muškoga roda: čovjek – čovječe; stric – striče, stričevi, stričevima; suradnik – suradniče; zec – zeče, zečevi, zečevima
  • u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: jak – jači, najjači; prijek – preči, najpreči; jako – jače, najjače; prijeko – preče, najpreče
  • u oblicima (prezentu, imperativu, aoristu, imperfektu i glagolskome pridjevu trpnom) glagola : baciti – bačen; klicati – kličem, kličeš, kliče, kličemo, kličete, kliču; peći (osnova pek-) – pečem, pečeš, peče, pečemo, pečete, peku, pečah, pečaše, pečasmo, pečaste, pečahu (i pecijah...), pečen; povući (osnova povuk-) – povučem, povučeš, povuče, povučemo, povučete, povuku, povučen; stjecati – stječem, stječeš, stječe, stječemo, stječete, stječu, stječi, stječimo, stječite; vikati – vičem, vičeš, viče, vičemo, vičete, viču, viči, vičimo, vičite

f) u tvorenicama prema c i k u tvorbenoj osnovi riječi:

  • bobica – bobičast; bolnica – bolničar, bolnički; djeca – dječurlija; djevojčica – djevojčičin; Karlovac – karlovački, Karlovčanin; konac – končani; kuharica – kuharičin ; novac – novčani, novčić; stric – stričev; zubac – zupčanik
  • buka – bučan, bučiti; čovjek – čovječanstvo, čovječji; daska – daščica; djevojka – djevojče, djevojčin; genetika – genetičar, genetički; gorak – gorčina, zagorčiti; jak – jačina, jačati; majka – majčin; momak – momački, momčad, momčić, momčina, zamomčiti se; oblak – oblačan, oblačić, oblačiti se; otok – otočje, otočni; peći (osnova pek-) – pečenje ; pijesak – pješčanik, pješčara; ruka – ručica ; ručetina, ručni; sanduk – sandučić, sandučina; sjeći (osnova sjek-) – sječa; tući (osnova tuk-) – tučnjava

g) u sufiksima:

  • imeničnim:
    • -ač: nosač, osigurač, svirač
    • -ača: brezovača, udavača
    • -ačina: deračina, sprdačina
    • -čaga: rupčaga
    • -čanin: Bjelovarčanin, Šibenčanin
    • -če: djevojče, siroče
    • -čica: cjevčica, stvarčica
    • -čić: golupčić, momčić, rupčić
    • -čina: kračina , naivčina, pličina
    • -čuga: kamenčuga
    • -ečak: grmečak
    • -ič: branič, gonič, ribič, teklič , vodič
    • -ičak: grmičak, kamičak, plamičak
    • -ičar: dijabetičar, higijeničar
    • -ičić: gospodičić
    • -ičina: dobričina
    • -ična: sestrična
    • -jača: krpenjača, sjevernjača
    • -ničar: povjesničar
  • pridjevnim:
    • -ačak: dugačak
    • -ački: zagrebački
    • -ičan: alergičan, nostalgičan
    • -ičast: bjeličast, plavičast
    • -ički: biciklistički, turistički
  • glagolskim:
    • -ačiti: prednjačiti
  • priložnim
    • -ačke: naglavačke, naopačke

h) u slavenskim patronimima i prezimenima sa završetkom -ič : Lav Nikolajevič Tolstoj, Oton Župančič

i) u nekim kajkavskim zemljopisnim imenima: Bedekovčina, Globočec, Pantovčak, Špičkovina, Začretje.

Zbog potvrđenosti u uporabi obaju likova može se pisati: Budinščina (u skladu s mjesnim izgovorom) i Budinšćina (u skladu sa standardnojezičnom normom), Ferenščica i Ferenšćica, Konjščina i Konjšćina, Medveščak i Medvešćak , Peščenica i Pešćenica, Vugrinščak i Vugrinšćak. Neka se kajkavska zemljopisna imena uobičajilo pisati s ć: Budinšćak, Nedelišće, Trakošćan, Veliko Trgovišće.

Odnosni pridjev od zemljopisnoga imena Baška glasi bašćanski.



Glas ć

Glas ć nalazi se:

a) u osnovi nekih riječi: ćelav, ćud, gaće, kći, leća, maćeha, mećava, moć, noć, obećati, odjeća, peć, pomoć, sreća, tisuća, voće; ćelavac, ćudljiv, kćerin, maćehin, moćan, noćni, obećanje, tisućiti, voćnjak

b) u glagolskome prilogu sadašnjem: pišući, pjevajući, plešući, plivajući, radeći, smijući se

c) prema t u osnovi riječi:

  • u instrumentalu imenica ženskoga roda: mladost – mladošću (i mladosti), smrt – smrću (i smrti)
  • u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: ljut – ljući, najljući; žut – žući, najžući; ljuto – ljuće, najljuće; žuto – žuće, najžuće
  • u oblicima (prezentu, imperativu, imperfektu, glagolskome pridjevu trpnome) glagola: kretati – krećem, krećeš, kreće, krećemo, krećete, kreću; pratiti – praćah, praćaše, praćasmo, praćaste, praćahu; prešutjeti – prešućen; skratiti – skraćen; šaptati – šapćem, šapćeš, šapće, šapćemo, šapćete, šapću; šapći, šapćimo, šapćite; šetati – šećem, šećeš, šeće, šećemo, šećete, šeću; šeći, šećimo, šećite (uz šetam, šetaš, šeta, šetamo, šetate, šetaju; šetaj, šetajmo, šetajte)

d) u nekim tvorenicama i oblicima prema sk u osnovi:

  • pljeskati – plješćem, plješćeš, plješće, plješćemo, plješćete, plješću; pritiskati – pritišćem, pritišćeš, pritišće, pritišćemo, pritišćete, pritišću; stiskati – stišćem, stišćeš, stišće, stišćemo, stišćete, stišću
  • lijeska – liješće; trijeska – triješće

e) u tvorenicama prema t i đ u tvorbenoj osnovi riječi:

  • list – lišće; brat – braća; cvijet – cvijeće; kost – košćurina, košćat, košćica;  pamtiti – pamćenje
  • smeđ – smećkast

f) u infinitivu glagola na -ći : leći, peći, pobjeći, reći, stići

g) u sufiksima:

  • imeničnim:
    • -ać: golać
    • -aća: mokraća
    • -aćica: spavaćica, oraćica, kopaćica
    • -bać: zelembać
    • -čić: golupčić, rupčić
    • -dać: crvendać, srndać
    • -ičić: gospodičić
    • -ić: bratić, gradić, ljutić,  mladić, mravić, plemić, slabić, sladić, sljepić
    • -oća: čistoća, hladnoća
  • pridjevnim:
    • -aći: jedaći, pletaći, plivaći, šivaći
    • -eći: juneći, pileći, pureći
    • -ećiv: molećiv
  • priložnim:
    • -oć: jednoć, nekoć

h) u prezimenima sa završetkom -ić ili -čić: Anić, Habdelić, Jambrešić, Markovčić, Mihanović

i) u nekim zemljopisnim imenima: Desinić, Draganić, Okić, Zaprešić i izvedenicama od tih imena: desinićki, draganićki, okićki, zaprešićki.



Glas dž

Glas nalazi se:

a) u većini turcizama: džamija, džep, džezva, džihad, feredža, hodža; džepni, hodžin

b) u svim anglizmima: bridž, džem, džemper, džentlmen, džip, džokej, džul, džungla; džentlmenski, džokejski

c) ispred ba prema č u osnovi riječi: jednačiti – jednadžba; naručiti – narudžba; svjedočiti – svjedodžba

d) u riječima tvorenim turskim sufiksom -džija: bundžija, buregdžija, ćevabdžija, galamdžija.



Glas đ

Glas đ nalazi se:

a) u osnovi nekih riječi: anđeo, đak, đakon, đavao, đon, đumbir, đurđica, đuveč, hrđa, lađa, Mađarska , smuđ; anđeoski, anđelak, anđelčić, đavolica, đavolski, hrđav, mađarski

b) prema d u osnovi riječi:

  • u oblicima imenica: glad – glađu (i gladi)
  • u komparativu i superlativu pridjeva: lud – luđi, najluđi; mlad – mlađi, najmlađi
  • u oblicima glagola (u prezentu, imperativu, imperfektu, glagolskome pridjevu trpnom): glodati – glođem, glođeš, glođe, glođemo, glođete, glođu; glođi, glođimo, glođite;  osloboditi – oslobođen; prebroditi – prebrođen; zalediti – zaleđen; žudjeti – žuđah

c) u oblicima glagola naći, proći, ući: naći – nađem, nađeš, nađe, nađemo, nađete, nađu; nađi, nađimo, nađite; nađoh, nađe, nađosmo, nađoste, nađoše; proći – prođem, prođeš, prođe, prođemo, prođete, prođu; prođi, prođimo; prođite; prođoh, prođe, prođosmo, prođoste, prođoše; ući – uđem, uđeš, uđe, uđemo, uđete, uđu; uđi, uđimo, uđite; uđoh, uđe, uđosmo, uđoste, uđoše

d) u tvorenicama prema d u tvorbenoj osnovi riječi: brdo – brđanin; grad – predgrađe; grozd – grožđe; rod – rođak; uštedjeti – ušteđevina; zalediti – zaleđivati.



Glas j

Glas j izgovara se i piše:

a) u osnovi riječi između samoglasnika te u oblicima tih riječi i u tvorenicama od tih riječi:

  • a-i : majica, tajice
  • i-a : Azija (Azije, Aziji..., azijski), gladijator, materijalizam, socijalist, stevija (stevije, steviji..., stevijin)
Riječ prianjati piše se bez umetnutoga j.
  • i-e : bijenale, dijeta, higijena, orijent, pijetet, principijelan
  • i-i : šijit
  • i-u : bilijun, milijun, radijus , trilijun, špijun
  • o-a : aloja, kvinoja

b) između e i a na kraju posuđenica: apneja, dražeja, epopeja, ideja, Koreja, livreja, matineja, orhideja, ureja

c) u imperativu: dobij, nalij, pij, razbij, smij se

d) iza i i e na kraju nekih posuđenica: ajnštajnij, kirij, klišej, komunikej, raderfordij

e) u sklonidbi i tvorbi posvojnih pridjeva od riječi koje završavaju glasom ili skupinom glasova:

  • -i , bez obzira na to je li riječ o:
    • posuđenicama: alibi – alibija, alibiju... alibijem;  bonsai – bonsaija, bonsaiju... bonsaijem; gi – gija, giju... gijem; reiki – reikija, reikiju... reikijem; tahini – tahinija, tahiniju... tahinijem; taksi – taksija, taksiju... taksijem; žiri – žirija, žiriju... žirijem
    • stranim riječima (bez obzira na to kako se završni glas i zapisuje): celebrity celebrityja, celebrityju... celebrityjem, celebrityjev; fengšui – fengšuija, fengšuiju... fengšuijem
    • hrvatskim imenima i nadimcima: Miki – Mikija, Mikiju... Mikijem, Mikijev; Toni – Tonija, Toniju... Tonijem, Tonijev
    • stranim imenima (bez obzira na to kako se završni glas i zapisuje): Atlee [etli] – Atleeja, Atleeju... Atleejem, Atleejev; Camus [kami] – Camusja, Camusju... Camusjem, Camusjev; Chelsea [čelzi] – Chelseaja, Chelseaju... Chelseajem, Chelseajev; Chenu [šeni] – Chenuja, Chenuju..., Chenujem, Chenujev; Denis [deni] – Denisja, Denisju... Denisjem, Denisjev; Dubai – Dubaija, Dubaiju... Dubaijem; Eddie [edi] – Eddieja, Eddieju... Eddiejem, Eddiejev; Iši – Išija, Išiju... Išijem, Išijev; Kennedy [kenedi] – Kennedyja, Kennedyju... Kennedyjem, Kennedyjev; Sakai – Sakaija, Sakaiju... Sakaijem, Sakaijev; Verdi – Verdija, Verdiju... Verdijem, Verdijev
Imena György [đerđ] i Nagy [nađ] ne završavaju glasom i. Stoga se oblici i posvojni pridjevi tvoreni od tih imena pišu bez j između osnove i nastavka: Nagya, Nagyu... Nagyem, Nagyev; Györgya, Györgyu... Györgyom, Györgyov.
  • -io , bez obzira na to je li riječ o:
  • posuđenicama: radio – radija, radiju... radijem/radiom; studio – studija, studiju... studijem/studiom; trio – trija, triju... trijem/triom
  • stranim riječima: portfolio – portfolija, portfoliju... portfolijem/portfoliom
  • imenima: Antonio – Antonija, Antoniju... Antonijem/Antoniom, Antonijev/Antoniov; Mario – Marija, Mariju..., Marijem/Mariom, Marijev/Mariov; Tokio – Tokija, Tokiju... Tokijem/Tokiom
Ime Boccaccio [bokačo] ne završava skupinom glasova io. I je znak da se ispred njega čita nepčanik te se između toga nepčanika i nastavka ne ostvaruje glas j. Stoga se oblici imena Boccaccio pišu bez j između osnove i nastavka: Boccaccia, Boccacciu... Boccacciom, a posvojni je pridjev Boccacciov. Isto vrijedi i za imena tipa Giorgio [đorđo], Giorgia, Giorgiu... Giorgiom, Giorgiov; Sergio [serđo], Sergia, Sergiu... Sergiom, Sergiov te imenice adagio, adagia, adagiu... adagiom; solfeggio, solfeggia, solfeggiu... solfeggiom itd.
  • -ia , bez obzira na to je li riječ o:
  • stranim imenima: Maria – Marije, Mariji..., Marijin; Mia – Mije, Miji..., Mijin; Nokia – Nokije, Nokiji..., Nokijin; Virginia – Virginije, Virginiji..., Virginijin
  • stranim riječima: pizzeria pizzerije, pizzeriji...
Imena Brescia [breša], Foggia [fođa] i Perugia [peruđa] ne završavaju skupinom glasova ia jer je i samo znak da se ispred njega čita nepčanik te se između toga nepčanika i nastavka ne ostvaruje glas j. Stoga se oblici tih imena pišu bez j između osnove i nastavka: Brescie, Brescii, Foggie, Foggii, Perugie, Perugii. Englesko ime Gaia čita se [gaja], a talijansko ime Iaia čita se [jaja], tj. i se čita kao j, pa se u sklonidbi i posvojnome pridjevu ne umeće j : Gaie, Gaii, Gaiin; Iaie, Iaii, Iaiin.

f) u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od pokrata na:

  • -i : FOI – FOI-ja, FOI-ju..., FOI-jem, FOI-jev
  • -io : AUDIO – AUDIO-ja, AUDIO-ju..., AUDIO-jem/AUDIO-om, AUDIO-jev/AUDIO-ov
  • -ia : CIA – CIA-je, CIA-ji..., CIA-jom, CIA-jin.

Između dvaju samoglasnika j se ne izgovara i ne piše:

a) u riječima u kojima je o nastao od l, tj. u kojima se l pojavljuje u drugim oblicima riječi ili u tvorbenoj osnovi: bio (ali bila), činio (ali činila), dioba (ali dijeliti), htio (ali htjela), mio (ali mila), volio (ali voljela) , želio (ali željela)

b) između samoglasnika i i o u posuđenicama: avion, kamion, patriot, sociologija, violina

c) u stranim složenicama s di- : diamin, diarhija (drugo su riječi s dija- : dijabetičar, dijafragma, dijalekt, dijametar)

d) u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od imena na:

  • -ea : Andrea – Andree, Andrei..., Andrein; Dorotea – Dorotee, Dorotei..., Dorotein; Ikea – Ikee, Ikei..., Ikein; Lea – Lee, Lei..., Lein; Matea – Matee, Matei..., Matein; Tea – Tee, Tei..., Tein
  • -eo : Cameo – Camea, Cameu..., Cameov; Mateo – Matea, Mateu..., Mateov, Teo – Tea, Teu..., Teov

e) u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od pokrata na:

  • -ea : IAEA – IAEA-a, IAEA-u..., IAEA-ov
  • -eo : UNEO – UNEO-a, UNEO-u..., UNEO-ov.


 VRH


Glasovi u dodiru



Jednačenje po zvučnosti

S obzirom na to titraju li pri izgovoru glasnice suglasnici se dijele na zvučne i bezvučne. U tablici su prikazani parovi zvučnih i bezvučnih suglasnika:

zvučni b d g z ž đ - - -
bezvučni p t k s š č ć c h f

Suglasnici različiti po zvučnosti zbog jednostavnosti izgovora jednače se pri dodiru. Prvi suglasnik mijenja se u svoj parnjak i izjednačuje po zvučnosti s drugim suglasnikom. U rijetkim se slučajevima drugi suglasnik mijenja u svoj parnjak, npr. mozak – mozga. Suglasnici koji nemaju zvučni parnjak (c, h, f) nikada se ne jednače u pismu, ali prouzročuju prelaženje zvučnoga suglasnika koji se ispred njih nalazi u bezvučni. U jednačenju po zvučnosti ne sudjeluju zvonačnici: m, n, nj, l, lj, j, v, r.

Jednačenje po zvučnosti provodi se:

a) ako se zajedno nađu dva suglasnika od kojih je prvi zvučni, a drugi bezvučni:

  • beskofeinski (< bez + kofeinski), bespravni (< bez + pravni), golupčić (< golub + čić), otpasti (< od + pasti), pothodnik (< pod + hodnik), potpaliti (< pod + paliti), prethoditi (< pred + hoditi), pretklijetka (< pred + klijetka), pretkutnjak (< pred + kutnjak), pretpotopni (< pred + potopni), pretprijamni (< pred + prijamni), pretprijava (< pred + prijava), pretpristupni (< pred + pristupni), ropstvo (< rob + stvo)
  • vrabac – vrapca, žabac – žapca, redak – retka, napredak – napretka
  • u većini riječi latinskoga podrijetla koje počinju s ab-, ob- i sub-: apsolvent, apsorbens, apsces, apscisa, apsolut, apsolutist; opservacija, opservatorij, opsesija, opskurnost, opstrukcija; supfebrilan, supskripcija, supstandard, supstantiv, supstitucija, supstrat
Jednačenje po zvučnosti ne zapisuje se u riječima latinskoga podrijetla koje počinju sa sub- iza kojega slijedi glas p ili koje počinju s ad- : subpapilaran, subpolaran; adherencija, adhezija, adpozicija, adsorbens,  adstrat.

b) ako se zajedno nađu dva suglasnika od kojih je prvi bezvučni, a drugi zvučni: rendgen (Röntgen), svadba (< svat + ba), svagdanji (< svak + danji), svjedodžba (< svjedoč + ba), združiti (< s + družiti).

Jednačenje po zvučnosti treba dosljedno zapisivati i u sklonidbi imena i tvorbi od imena, npr. Dabac – Dapca, Dapčev; Dubac – Dupca; Rab – rapski; Rabac – Rapca. Pravopis ne propisuje temeljni lik imena, npr. Vlatko, Vlatka, Vlatku...; Vlatkov i Vladko, Vladka, Vladku...; Vladkov, Zupčić i Zubčić.

Jednačenje po zvučnosti provodi se u izgovoru, ali se ne zapisuje:

a) kad se d nađe ispred:

  • c : Gradac – Gradca, napredak – napredci, podcijeniti, podcrtati, redak – redci
  • č : mladac – mladče, nadčovjek, odčepiti, odčitati, podčiniti
  • ć : odćurlikati
  • s : brodski, gradski, podstanar, podsvijest, predsjednik, predstava, predstavnik, sredstvo, srodstvo, sudski, sudstvo
  • š : odškrinuti, podšišati

b) iza prefiksa ispod- i iznad- : iznadprosječan, ispodprosječan

c) u riječima stranoga podrijetla koje počinju s ad- : adherencija, adhezija, adpozicija, adstrat

d) u riječima stranoga podrijetla koje počinju sa sub- iza kojega slijedi p : subpapilaran, subpolaran

e) u nekim riječima stranoga podrijetla: bredpitovski, gangster, Habsburgovci

f) u nekim zemljopisnim imenima i njihovim tvorenicama: Josipdol, Križpolje, ivanićgradski.

Kad bi se izvedenica previše udaljila od osnovne riječi: pedesetdevetina (a ne pedesedevetina), podtočka (a ne pottočka ili potočka), predturski (a ne preturski), uzšetati se (a ne ušetati jer ušetati ima drugo značenje), do jednačenja po zvučnosti ne dolazi ni u izgovoru ni u pismu.



Jednačenje po mjestu tvorbe


Suglasnici različiti po mjestu tvorbe zbog jednostavnijega se izgovora jednače u suglasničkim skupinama. Prvi se suglasnik skupine zamjenjuje suglasnikom koji je po mjestu tvorbe jednak drugomu suglasniku skupine. Zubno-usneni suglasnik n ispred dvousnenoga suglasnika b prelazi u dvousneni suglasnik m, a nenepčani suglasnici s, z i h ispred nepčanih suglasnika š, ž, ć, č, , đ, lj, nj, j prelaze u nepčane suglasnike š i ž. U gornjemu retku tablice prikazani su glasovi koji se mijenjaju, a u donjemu glasovi u koje se mijenjaju:

nenepčani suglasnici s z h zubno-usneni n
nepčani suglasnici š ž š dvousneni m

Jednačenje po mjestu tvorbe provodi se u izgovoru i zapisuje:

a) kad se nenepčani suglasnici s, z, h nađu ispred nepčanih suglasnika š, ž, ć, č, , đ, lj, nj, j:

  • čest – češći, drhtati – dršćući, izvornost – izvornošću, kosac – košče
  • iščeprkati (iz + čeprkati),  iščupati (iz + čupati), izvješćivati (prema izvijestiti), oraščić (orah + čić), snalažljiv (snalaz + ljiv)
Jednačenje po mjestu tvorbe ne provodi se u izgovoru i ne zapisuje kad su s i z završni suglasnici prefiksa: izljubiti, razljutiti, sljubiti se.

b) kad se n nađe ispred b : bombon (prema francuskome bonbon), činiti – čimbenik, obrana – obrambeni, prehrana – prehrambeni, stan – stambeni, zelen – zelembać.

Jednačenje po mjestu tvorbe ne zapisuje se iako se provodi u izgovoru:

a) ako suglasnikom n ispred p i b završava prefiks ili prvi član složenice: izvanbračni, izvanbrodski, izvanparnični

b) ako se suglasnik n ispred p ili b nalazi na granici dviju osnova ili prefiksa i osnove: crvenperka, jedanput, stranputica, vodenbuba, vodenbuha

c) u riječima stranoga podrijetla koje su preuzete s n : nanbudo.

Jednačenje po mjestu tvorbe ne provodi se:

a) na granici između prefiksa i osnove koja započinje glasom lj ili nj : izljubiti, iznjedriti

b) kad se s, z, h nađu ispred lj i nj koji su nastali nakon kraćenja jata (n ili l + je): slijep – sljepoća, snijeg – snjegovi.



Ispadanje glasova



Ispadanje suglasnika

Zbog jednostavnosti izgovora suglasnici ispadaju u nekim suglasničkim skupinama. Ispadanje suglasnika u izgovoru može dovesti do izostavljanja slova u pismu .

Ne pišu se:

a) dva suglasnika nego jedan kad se dva ista suglasnika nađu jedan do drugoga: bezvučan (bez + zvučan), predvorje (pred + dvor + je)

b) t ili d u skupinama stn, ždn u oblicima i izvedenicama od domaćih riječi: dvanaest – dvanaesnik, mastan – masna, masno, masni, most – mosni, nuždan (uz nužan) – nužna, nužno, nužni, slastan – slasna, slasno, slasni, vjerojatnost – vjerojatnosni

Kad imaju razlikovnu ulogu, t i d se mogu pisati:

grozdni (< grozd) grozni (< grozan)
prstni (< prst) prsni (< prsa)
vrstni (< vrsta) vrsni (< vrstan)

U kontekstima u kojima je potrebno razlikovati pridjev od usta i pridjev od usna moguće je uspostaviti razliku ustni (< usta) i usni (< usna). Gdje ta razlika nije potrebna, i od usta se upotrebljava pridjev usni (usna šupljina).

T i d zadržavaju se u pismu i u tvorenicama koje bi se previše udaljile od tvorbene osnove: mošt – moštni, a ne mošni.

c) t ili du izvedenicama osim posvojnih pridjeva i umanjenica od imenica na -dak, -tak, -dac, -tac, -tka u kojima je samoglasnik a nepostojan : pače ('mlado patke' za razliku od patče – vokativ od patak), želučani

d) t u oblicima imenice otac i izvedenicama od te imenice: otac – oca, ocu... oci (uz očevi), očev, očinski; praotac – praoca, praocu... praoci, praočev.

Piše se:

a) t u skupini stn i d u skupini zdn u izvedenicama od stranih riječi: aoristni, ametistni, azbestni, balastni, damastni, kontrastni, protestni, tekstni, testni, tvistni

b) t ili d u oblicima imenica muškoga roda koje završavaju na -dak, -tak, -dac, -tac u kojima je suglasnik a nepostojan:

  • jadac – jadci, mladac – mladci
  • zadak – zadci
  • hitac – hitci, vještac – vještci
  • kutak – kutci, letak – letci, listak – listci, metak – metci, patak – patci, petak – petci, svetak – svetci, svitak – svitci, tetak – tetci
  • predak – predci, sudac – sudci, svetac – svetci
  • Babogredac – Babogredci, domorodac – domorodci, jednogodac – jednogodci, konjovodac – konjovodci, očevidac – očevidci, trogodac – trogodci
  • otkidak – otkidci, podbradak – podbradci, pregradak – pregradci, razgodak – razgodci, uradak – uradci
  • curetak – curetci, dovratak – dovratci, hrastak – hrastci, nacrtak – nacrtci, nadomjestak – nadomjestci, naplatak – naplatci, naprstak – naprstci, oblutak – oblutci, osnutak – osnutci, predmetak – predmetci, privitak – privitci, umetak – umetci, zabatak – zabatci, zalistak – zalistci
  • dohodak – dohodci, izvadak – izvadci, desetak – desetci, dobitak – dobitci, dodatak – dodatci, dovršetak – dovršetci, gubitak – gubitci, imetak – imetci, izuzetak – izuzetci , napitak – napitci, nedostatak – nedostatci, ostatak – ostatci, otpadak – otpadci, podatak – podatci, probitak – probitci, svršetak – svršetci, trenutak – trenutci, užitak – užitci, zadatak – zadatci, zgoditak – zgoditci, želudac – želudci

c) t u dativu i lokativu imenica ženskoga roda na -tka : bitci, pripovijetci

U dativu i lokativu imenica ženskoga roda na -tka često su mogući dvostruki oblici: bitci i bitki, pripovijetci i pripovijetki. Prednost se daje nesibilariziranim oblicima bitki i pripovijetki.

d) t ili d u umanjenicama imenica na -tka, -tak, -dak, -tac, -dac : imetčić, krletčica, motčica, pripovjetčica, trenutčić, uradčić

e) t ili d u posvojnim pridjevima imenica na -tka, -tak, -dak, -tac, -dac : Babogredčev, mladčev, sudčev, svetčev

f) j u superlativu pridjeva kojima komparativ počinje glasom j : najjači, najjednostavniji

Kad se dva ista suglasnika nađu jedan do drugoga, u nekim se tvorenicama oba zapisuju: dvadesettrećina, hiperrealističan, izvannastavni, naddržavni, nuzzarada, poddijalekt, preddušnični.

Ispadanje samoglasnika

Ako se u riječi nađu dva ista samoglasnika, samoglasnik ne ispada:

  • Bilbao – Bilbaa, crnook, kakao – kakaa, kooperacija, koordinacija, vakuum
  • NATO-ov, UNESCO-ov, UNEO-ov.

Nikad se ne pišu tri ista samoglasnika zaredom: od Joensuu (grad u Finskoj) dativ i lokativ nije Joensuuu nego Joensuu, od Waterloo instrumental nije Waterlooom nego Waterloom, od Yahoo instrumental nije Yahooom nego Yahoom , a posvojni pridjev nije Yahooov nego Yahoov.



 VRH


ije/je/e

Ako je izgovor sloga dug, piše se ije :

  • bijel, cvijet, dijete, krijesnica, lijek, lijep, miješati, miješalica, mlijeko, mliječni, obavijestiti, odijelo, riječ, rijeka, slijev, snijeg, stijenka, svijet, tijek, tijekom, tijelo
  • osmijeh, podsmijeh, prijeglas, prijelaz, prijelazni, prijepis, prijevara, prijevoz, procijep, prvijenac
  • slijedeći (glagolski prilog) , svijetlo (pridjev), svijetleći (glagolski prilog)

Iz tradicijskih razloga piše se Tijelovo iako je stariji i čest izgovor s kratkosilaznim naglaskom.

Ako je izgovor sloga kratak, piše se je :

  • čovjek, djed, izgorjeti, medvjed, mjesto, polumjer, promjer, razumjeti, savjet, sjena, vjera
  • sljedeći (pridjev), svjetlo (imenica), svjetleći (pridjev)

U nekim je riječima došlo do promjene u izgovoru, pa se, iako većina govornika izgovara dugi slog, piše je : rječnik, vjesnik.

U nekim riječima zabilježen je dvostruki izgovor, a pišu se s je : bljesak, bljeskati, cvjetni, cvjetnjak, nasljeđe, smješko, snježni.

U nekim rijetkim slučajevima piše se je iako je izgovor dug:

  • u glagolima izvedenim od mjera, mjesto, sjesti: namještati, premještati, zamjerati, zasjedati
  • u genitivu množine imenica: mjesta, vjera, zdjela
  • u nekih imenica: pjev, sjenka, smjer, vjernost.

U oblicima riječi i pri tvorbi riječi katkad se slog dulji ili krati.



Kraćenje ije > je

Kad se slog krati, ije se zamjenjuje s je ili e. Ije se zamjenjuje s je ako se ispred njega ne nalazi pokriveni r, tj. r kojemu prethodi suglasnik iza kojega nije morfemska granica.

Ije se zamjenjuje s je :

a) ako se nalazi ispred naglaska:

  • u nesvršenim glagolima na -ivati i -avati : dodijeliti – dodjeljivati, pobijediti – pobjeđivati, proslijediti – prosljeđivati, upotrijebiti – upotrebljavati
  • u složenicama u kojima se ije nalazi ispred naglaska: bljedòžut, ljepònog, zvjeròkradica ili zvjeròkradica

b) u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: bijel – bjelji, najbjelji, bijelo – bjelje, najbjelje; lijep – ljepši, najljepši; svijetao – svjetliji, najsvjetliji

c) u dugoj množini imenica koje nemaju dugouzlazni naglasak u genitivu jednine (cvijêt, cvijêta, mn. cvjȅtovi): bregovi / brjegovi, crepovi / crjepovi, grehovi / grjehovi, kresovi / krjesovi, ljerovi, ljesovi, ljevovi, sljevovi, smjehovi, snjegovi, vjekovi, vresovi / vrjesovi, ždrebovi/ždrjebovi

d) u imenicama ženskoga roda s proširenom osnovom u genitivu množine: dvocijevka – dvocjevaka, pripovijetka – pripovjedaka

e) često u tvorbi: cvijet – cvjetić (ali: kolijevka – kolijevčica), lijep – ljepuškast, lijevati – ljevač, ozlijediti – ozljeda, rijeka – rječica, plijeniti – pljenidba, smiješiti – smješko, zvijer – zvjerad.

Pokriveni je r glas r kojemu prethodi suglasnik iza kojega nije morfemska granica i iza kojega se nalazi kratak odraz jata (e ili je).

Pisanje je ili e iza pokrivenoga r nije u pravome smislu pravopisno pitanje jer dvostrukosti postoje u izgovoru. Onaj tko izgovara bezgrešan, grešan, greška, grešnica, grešnik trebao bi te riječi tako i zapisati, tj. onaj tko piše bezgrješan, grješan, grješka, grješnica, grješnik trebao bi te riječi tako i izgovarati.

Iza pokrivenoga r piše se e (a ne je):

a) u riječima koje pripadaju tvorbenomu gnijezdu ovih riječi:

brijeg: bregovit, brežuljak

brijest: brestić, brestovina

crijep: crepar, crepić

drijemati: dremljiv, dremuckati

grijeh: greška, pogreška

krijepiti: krepak, krepost, okrepa, okrepljivati

naprijed: napredak, naprednost, naprednjački, napredovati

prijek: naprečac, opreka, prečica, prepreka, zapreka

privrijediti: privreda, privredni, privrednik

strijela: strelica, streljač, streljaštvo, streljivo

trijebiti: istrebljenje, istrebljivati

trijeska: treščica

upotrijebiti: upotreba, upotrebljiv, upotrebljivost, zloupotreba

vrijediti: povreda, povređivati, uvreda, vredniji, vrednovanje

ždrijeb: ždrebati

b) u oblicima i tvorenicama od:

vrijeme: vremena; nevremena, poluvremena, vremenski

ždrijebe: ždrebeta; ždrebica, ždrebećak.

Iza pokrivenoga r može se pisati i e i je :

a) u oblicima jednosložnih imenica muškoga roda koje nemaju dugouzlazni naglasak u genitivu jednine:

brijeg – bregovi i brjegovi (uz brijezi), crijep – crepovi i crjepovi, grijeh – grehovi i grjehovi (uz češće grijesi),  krijes – kresovi i krjesovi, vrijes – vresovi i vrjesovi, ždrijeb – ždrebovi i ždrjebovi

b) u od riječi:

  • grijeh: bezgrešan i bezgrješan, grešan i grješan, grešnica i grješnica, grešnik i grješnik
  • spriječiti: sprečavati i sprječavati, sprečavanje i sprječavanje
  • unaprijediti: unapređivati i unaprjeđivati, unapređenje i unaprjeđenje.

Iza r izgovara se i piše je u riječi ogrjev.

Nije riječ o pokrivenome r, pa se čuva skupina rj :

  • u prefiksalnim izvedenicama na granici s prefiksom: odrješenje, razrjeđivanje, razrjeđivač, razrješavati, razrješiv osim u riječima izreka i uzrečica.
  • kad se ispred skupine rje nalazi samoglasnik: gorjeti, korjenčić, korjenit, porječje, starjeti
  • kad se skupina rje nalazi na početku riječi: rječica, rječina, rječit, rječitost, rječkati se, rječnik, rjeđi, rješavati, rješenje.

Ije se ne zamjenjuje s je ili e u dugoj množini imenica koje imaju dugouzlazni naglasak u genitivu jednine (brijêst, brijésta, mn. brijéstovi): brijestovi, dijelovi, drijenovi, lijekovi, tijekovi, trijemovi. 



Duljenje je > ije

Slog se dulji:

a) u nekim oblicima glagola sjeći i glagola izvedenih od glagola sjeći: sjeći – siječem, posjeći – posiječem

b) u nesvršenim glagolima (prema svršenima): dogorjeti – dogorijevati, dospjeti – dospijevati, izletjeti – izlijetati, izliti – izlijevati, leći – lijegati, odoljeti – odolijevati, razumjeti – razumijevati, zastarjeti – zastarijevati.

Glagoli koji u osnovi imaju riječi mjesto, mjera i sjesti nikad se, bez obzira na izgovor, ne pišu s ije : izmjeriti, mjeriti, odmjeriti, premjeriti, zamjeriti, zamjerati, zamjeriti se, zamjerati se; namjestiti, namještati, smjestiti, smještati; sjedati, presjedati, presjesti, nasjesti.


 VRH


Veliko i malo početno slovo



Veliko početno slovo

Velikim se početnim slovom pišu:

  • prva riječ u rečenici i u navodu
  • imena
  • riječi iz poštovanja i počasti.
Kad postoji dvojba o tome treba li što pisati velikim ili malim početnim slovom, bolje je upotrijebiti malo početno slovo u skladu s načelom da se riječi, osim onih koje su obuhvaćene pravilom o velikome početnom slovu, u hrvatskome jeziku pišu malim početnim slovom.


Prva riječ u rečenici i u navodu

Velikim se početnim slovom piše:

a) prva riječ u rečenici i u onome navodu koji je puna rečenica:

  • Danas je vedar dan., Ona je izvrsna učenica.
  • Marko je rekao: „Donesi mi tu knjigu.”

Malim se početnim slovom piše nastavak navoda u upravnome govoru kad se navod razdvoji rečeničnim dijelom koji mu ne pripada:

„Profesore, upitao je učenik, „nije li sat već završio?” → 7.16.1.

Malim se početnim slovom piše prva riječ u novome retku iza pozdrava ili obraćanja u vokativu kad se iza njega nalazi zarez:

Poštovani gospodine,

na Vaš upit odgovaramo... → 7.7.

b) kratica na početku rečenice: Dr. sc. kratica je za doktor znanosti., Itd. je kratica za i tako dalje., E-poštu čitam svaki dan.

Znakovi međunarodnoga sustava mjernih jedinica (SI) pišu se onako kako su normirani i ako se nađu na početku rečenice: cm je znak za centimetar., km je znak za kilometar., kg je znak za kilogram.


Imena



Osobna imena, prezimena i nadimci

Velikim se početnim slovom pišu:

a) sva jednorječna osobna imena, prezimena i nadimci:

  • Ana, Eva, Ivan, Katarina, Matija
  • Antunović, Brezak, Jurčec
  • Goga, Žac, Žuti

Velikim se početnim slovom pišu množinski oblici imena i prezimena kad se upotrebljavaju u primarnome značenju: Sve su Ivane došle u školu., Mardešići potječu iz Komiže.

Malim se početnim slovom pišu množinski oblici imena i prezimena u prenesenome značenju: Na zimovanju je bilo nekoliko budućih janica., U klubu treniraju i mnogi novi modrići.

b) sve riječi u višerječnim osobnim imenima, prezimenima, nadimcima i perifraznim imenima osim prijedloga, veznika i člana ako se izvorno piše malim početnim slovom:

  • Adolfo Veber Tkalčević, Aleksandar Veliki, Bik Koji Sjedi, Blaž Juraj Trogiranin, Ivan bez Zemlje, Ivan Grozni (Ivan Četvrti/IV.), Ivana Vrdoljak Vanna, Janko Polić Kamov, Juraj Dalmatinac, Karlo Debeli (Karlo Treći/III.), Karlo Veliki, Marija Jurić Zagorka, Marin Držić Vidra, Miroslav Krleža, Nikola šubić Zrinski, Onaj Koji Nosi Svoj Kanu, Petar Krešimir, Rikard Lavljeg Srca (Rikard Treći/III.), Sulejman Prvi Veličanstveni, Tales iz Mileta, Vincent iz Kastva, Zlatan Stipišić Gibonni
Riječi otac, djed, sin i slično koje pobliže određuju čije ime i prezime pišu se malim početnim slovim iza imena i odjeljuju se zarezom: Alexandre Dumas, otac (izvorno Alexandre Dumas, père), Alexandre Dumas, sin (izvorno Alexandre Dumas, fils), Stjepan Radić, djed.
  • Charles de Gaulle, Ferdinand de Saussure, Herbert von Karajan, Leonardo da Vinci, Markantun de Dominis, Pedro Calderón de la Barca, Vincent van Gogh → 5.2.
  • Ardelio Della Bella, Jean-Claude Van Damme, Leonardo DiCaprio, Mac McDonald, Robert De Niro, Vittorio De Sica → 5.2.

Velikim se početnim slovom piše član kad se na početku rečenice navodi prezime s članom: Da Vinci je renesansni slikar., De Niro mi je najdraži glumac.

Na početku bibliografskoga ili leksikografskoga članka član se piše izvorno:

Della Bella, Ardelio

van Gogh, Vincent.

  • Ice-T, Maarten 't Hart, Okot p'Bitek → 5.2.
  • Bič Božji (Atila), Božja Ruka (Maradona), Čelična Lady (Margaret Thatcher), Hrvatski Slavuj (Milka Trnina), Otac Domovine (Ante Starčević), Otac Hrvatske Književnosti (Marko Marulić), Svetac Svega Svijeta (sv. Antun Padovanski), šaka sa Srednjaka (Željko Mavrović)

Velikim se početnim slovom pišu sve riječi u višerječnim perifraznim imenima ako uz njih ne stoji ime osobe na koju se perifraza odnosi: Ocu Domovine podignut je spomenik u Zagrebu., ali: Ante Starčević je otac domovine., Anti Starčeviću, ocu domovine, podignut je spomenik u Zagrebu.

Velikim se početnim slovom piše prva riječ višerječnoga imena kojim je obuhvaćeno više osoba: Sveta braća / Solunska braća (sveti Ćiril i Metod), Sveta obitelj / Nazaretska obitelj (Isus, Marija i Josip).

c) imena bogova, njihova perifrazna imena te imena drugih vrhovnih religijskih osoba, božanstava i saveza božanskih osoba osim prijedloga i veznika:

  • Bog, Gospod, Gospodin, Jahve, Otac, Stvoritelj, Svemogući, Svevišnji, Tvorac
  • Presveto Trojstvo, Sveto Trojstvo (Otac, Sin i Duh Sveti), Trojstvo
  • Isus Krist, Jaganjac Božji, Otkupitelj, Spasitelj, Sveti Spas
  • Blažena Djevica Marija, Bogorodica, Gospa Lurdska, Gospa od Snijega, Gospa od Svetoga Ružarija, Gospa Trsatska, Kraljica Svete Krunice, Majka Božja, Sveta Marija
  • Alah, Muhamed, Merjem
  • šiva, Buda, Dalaj-Lama XIV./Četrnaesti (Tenzin Gyatso)

Velikim se početnim slovom pišu riječi i izrazi kojima se označuju važni katolički simboli pri izricanju osobitoga štovanja: Muka / Muka Isusova / Muka Gospodnja, Srce Isusovo, Srce Marijino, Sveti Križ.

Malim se početnim slovom piše riječ koja nije dio imena, nego označuje religijske osobe, svetce, anđele: anđeo Gabrijel, arkanđeo Rafael, poslanik Muhamed, prorok Jeremija, sveta Anastazija, sveti Franjo Asiški, sveti Ante.

d) imena mitoloških likova i nadnaravnih bića, božanstava, bogova i božica: Amon Ra, Afrodita, Dijana, Feniks, Hera, Kelena (harpija), Kerber, Kron (titan), Lamija, Meduza (gorgona), Minerva, Mokoš, Odin, Oziris, Pegaz, Perun, Polifem (kiklop), Posejdon, Sizif, Svarog, Talija (muza), Tantal, Veles, Zeleni Juraj, Zeus.



Imena životinja

Velikim se početnim slovom pišu imena životinja: Babe (praščić), Bambi (lane), Brundo (medvjed), Bukefal (konj), Bundaš (pas), Garonja (bik), Lajka (pas), Lassie (pas), Maja (pčelica), Nemo (riba), Reks (pas), Rocinante (kobila), Sivko (magarac), Tugomil (magarac), Winnie Pooh (medvjedić).



Zemljopisna imena

Velikim se početnim slovom pišu jednorječna zemljopisna imena i sve riječi višerječnih zemljopisnih imena osim prijedloga i veznika u :

a) imenima kontinenata: Afrika, Antarktika, Australija, Azija, Europa, Južna Amerika, Sjeverna Amerika

b) imenima država i njihovim ustaljenim skraćenim oblicima:

Federativna Republika Brazil
Kanada
Katar
Kneževina Monako / Monako
Kraljevina švedska / švedska
RepublikaHrvatska / Hrvatska
Sjedinjene Američke Države / Amerika
Sveti Kristofor i Nevis
Sveti Vincent i Grenadini
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
Vatikanski Grad / Sveta Stolica / Država Vatikanskoga Grada / Vatikan
Veliko Vojvodstvo Luksemburg / Luksemburg
UjedinjenaRepublika Tanzanija / Tanzanija

c) imenima povijesnih država i njihovih državotvornih sastavnica: Austro-Ugarska Monarhija, Banovina Hrvatska, Bizantsko Carstvo, Dubrovačka Republika, Habsburška Monarhija, Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo, Istočno Rimsko Carstvo, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Mletačka Republika, Nezavisna Država Hrvatska, Osmansko Carstvo, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Zapadno Rimsko Carstvo

Velikim se početnim slovom pišu imena povijesnih samoupravnih područja i vojnih međudržavnih saveza: Antanta, Kruševska republika, Labinska republika, Liga naroda, Mala antanta, Osovina Rim – Berlin (ali sile Osovine), Pariška komuna, Saveznici (ali savezničke sile).

d) imenima naseljenih hrvatskih i izvornih ili prilagođenih stranih imena gradova, mjesta, sela, zaselaka: Baranjsko Petrovo Selo, Baška, Beli Manastir, Biograd na Moru, Blato na Cetini, Brest pod Učkom, Ciudad de México, Crikvenica, Dugi Rat, Krapinske Toplice, Krivi Put, Kula Atlagića, Lički Osik, Madrid, Mali Lošinj, New York, Novigrad Podravski, Osijek, Pariz, Rijeka, Santiago de Chile, Severin na Kupi, Slavonski Brod, Split, Stari Grad, Sveta Marija na Krasu, Sveti Juraj u Trnju, Sveti Martin na Muri, Sveti Martin pod Okićem, šaini kod Novigrada, Tisno, Veli Iž, Velika Mlaka, Zagreb

e) perifraznim imenima naseljenih mjesta, država ili kontinenata:

  • Grad Svjetlosti (Pariz), Velika Jabuka (New York), Vječni Grad (Rim)
  • Lijepa Naša (Hrvatska), Zeleni Otok (Irska), Zemlja Izlazećega Sunca (Japan), Zemlja Tisuću Jezera (Finska)
  • Stari Kontinent (Europa)

Velikim se početnim slovom pišu sve riječi u višerječnim perifraznim imenima ako uz njih ne stoji ime naseljenoga mjesta, države ili kontinenta na koji se perifraza odnosi: Zaručila sam se u Gradu Svjetlosti., ali: Pariz je grad svjetlosti., U Parizu, gradu svjetlosti, proveo sam najljepše dane.

Velikim se početnim slovom piše prva riječ perifraznoga imena kojim je obuhvaćeno više gradova, zemalja, kontinenata i slično: Stari svijet (Europa, Azija i Afrika), Novi svijet (Sjeverna Amerika, Južna Amerika i Australija), Treći svijet (nerazvijene zemlje), Azijski tigrovi (azijski gradovi / države u usponu).

Velikim se početnim slovom pišu jednorječna imena te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima :

a) gospodarskih i političkih naddržavnih zajednica: Europska unija, Zajednica nezavisnih država

b) zemljopisnih područja i pokrajina i njihovih ustaljenih skraćenih imena:

  • Azurna obala, Banovina, Baranja, Bliski istok, Cetinska krajina, Daleki istok, Dalmacija, Dalmatinska zagora / Zagora, Gorski kotar, Hrvatsko primorje / Primorje , Hrvatsko zagorje / Zagorje, Imotska krajina, Indijski potkontinent, Istra, Kordun, Lika, Mediteran, Oceanija, Podravina, Podravlje, Podunavlje, Posavina, Prekomurje, Prigorje, Ravni kotari, Rijeka dubrovačka, Slavonija, Srednji istok, Sredozemlje, Župa dubrovačka
  • Bosanska Posavina

c) gradskih četvrti i dijelova naseljenih mjesta:

  • Donji grad (Osijek), Dubrava (Zagreb), Gornji grad (Zagreb), Industrijska četvrt (Osijek), Južno naselje (Samobor), Plavo polje (Slavonski Brod), Ravne njive (Split), Savski gaj (Zagreb), Stari grad (Dubrovnik i Rijeka), Zamet (Rijeka)
  • Gornji Zamet (Rijeka), Mali Pariz (Slavonski Brod), Novi Zagreb, Ploče iza Grada (Dubrovnik)

d) ulica, uličnih odvojaka, prilaza, prolaza, stuba, trgova, parkova i slično:

  • Ozaljska ulica, Stenjevečka ulica, Ulica Bašćanske ploče, Ulica Ćire Truhelke, Ulica grada Gualda Tadina, Ulica grada Mainza, Ulica Gupčeve lipe, Ulica Hrvatskog sokola, Ulica Ivana Lenca, Ulica Ivane Brlić-Mažuranić, Ulica jasena, Ulica kardinala Franje Kuharića, Ulica Republike Austrije, Ulica svetog Mateja, Ulica šegrta Hlapića, Ulica šenoine Branke, Ulica Zlatarova zlata, Vrapčanska ulica
  • Avenija Dubrava, Avenija grada Dubrovnika, Slavonska avenija
  • Nova cesta, Savska cesta, Selska cesta
  • Svačićev trg, Trg bana Josipa Jelačića, Trg braće Mažuranića, Trg Francuske Republike, Trg hrvatskih mučenika, Trg kralja Petra Krešimira IV., Trg svetoga Marka
  • Stube biskupa Duha, Zakmardijeve stube
  • Park prijateljstva, Park domovinske zahvalnosti
  • Aleja Seljačke bune, Aleja tišine; Alibunarski odvojak; Babićev prilaz, Prilaz baruna Filipovića; Put Kamenim svatovima, Put Rudine; Fallerovo šetalište, Odvojak Gjure Szabe, Prolaz sestara Baković

Velikim se početnim slovom pišu i ustaljena kolokvijalna imena ulica, trgova i parkova: Britanac, Cvjetni trg, Keglić, štros, Tkalča, Tomislavac, Zrinjevac (Zagreb); Đardin, Riva (Split); Stradun (Dubrovnik), Cirkul (Crikvenica), Alej (Senj).

Malim se početnim slovom piše riječ koja pobliže određuje ime ulice ili parka, a nije službeni dio imena: ulica Pod zidom, ulica Put Rudine; park Ribnjak, park Zrinjevac; park-šuma Maksimir, park-šuma Marjan.

e) oceana, mora, rijeka, jezera, potoka, slapova, ritova:

  • Atlantski ocean, Indijski ocean, Tihi ocean
  • Jadransko more, Sjeverno ledeno more
  • Drava, Dunav, Guadalquivir, Krka, Po, Sena, Temza, Visla, Volga
  • Baćinska jezera, Perućko jezero, Plitvička jezera, Vransko jezero, Ženevsko jezero
  • Gradna (potok), Kopački rit, Roški slap, Skradinski buk, Veliko blato

f) planina, brda, gora, planinskih vrhova:

  • Alpe, Banska kosa / Bansko brdo, Dinarsko gorje, Himalaja, Karpati, Paklenica, Samoborsko gorje, Stara planina / Balkansko gorje, Stjenjak, Tibet, Triglav, Ural, Vidova gora, Žumberačko gorje, Žumberak
  • Istočni Karpati, Julijske Alpe, Južni Karpati, Mala Kapela, Sjeverne vapnenačke Alpe, Sveta Gera, Transilvanijske Alpe, Velika Paklenica

g) ostalih zemljopisnih lokaliteta, npr. polova, otočja, otoka, poluotoka, prolaza, tjesnaca, grebena, rtova, kanala, uvala, zatona, zaljeva, nizina, kotlina, špilja, šuma, lovišta, katastarskih čestica, njiva, plaža, nacionalnih parkova, parkova prirode, turističkih naselja:

  • Arktik, Južni pol, Sjeverni pol
  • Apeninski poluotok, Dugi otok, Elafitski otoci, Istra, Pirenejski poluotok, Skandinavski poluotok
  • Beringov prolaz, Gibraltarski tjesnac, Rt dobre nade, Veliki koraljni greben
  • Bakarski zaljev, Limski kanal, Malostonski zaljev, Pelješki kanal
  • Panonska nizina, Požeška kotlina
  • Grgosova špilja, Lukina jama; Otočke šume, Vrbanjske šume; Arnjevo polje (na Dugome otoku), Begova njiva, Krbavsko polje, Sinjsko polje
  • Nacionalni park Brijuni , Nacionalni park Sjeverni Velebit ; Park prirode Biokovo , Park prirode Lonjsko polje
  • Crni molo (plaža pokraj Ike), Punta križa (plaža pokraj Rovinja), Rajska plaža (na Rabu), Vela punta
  • Babin kuk (turističko naselje), Duga uvala (turističko naselje), Plava laguna (turističko naselje).

Malim se početnim slovom piše riječ koja pobliže određuje zemljopisno ime, ali nije njegov dio: jezero Končanica, lovište Zdenački gaj, otok Cres, plaža Veli žal, poluotok Pelješac, potok Bliznec, rijeka Drava, rt Lokvica, svjetionik Veli Rat, svjetionik Sveti Ivan na pučini, špilja Veternica, šuma Ceranski lugovi.

Malim se početnim slovom pišu riječi koje etnički, gospodarski, kulturološki ili politički određuju zemljopisno ime : donje Međimurje, gornja Posavina, hrvatsko Podunavlje, istočna Europa, istok (istočni narodi / istočne zemlje), južni Jadran, sjeverna Istra, srednja Dalmacija, srednji Jadran, zapad (zapadni narodi / zapadne zemlje), zapadna Europa, zapadna Slavonija.

Malim se početnim slovom pišu zemljopisni, politički, gospodarski ili upravni nazivi koji imaju opće značenje: eurozona, eurotržište, pogranično područje, šengenski prostor, teritorijske vode, zaštićeni ekološko-ribolovni pojas.



Imena stanovnika i pripadnika naroda


Velikim se početnim slovom pišu imena stanovnika (kontinenata, država, naseljenih mjesta, pokrajina, područja, planeta) i pripadnika naroda i etničkih skupina:

  • Australac, Azijka, Europljanin
  • Istočni Slaveni, Južni Slaveni, Zapadni Slaveni, Lužički Srbi
  • Afroamerikanka, Angloamerikanac, Austrijanac, Belgijac, Eskim, Hrvatica, Indijka, Indijanka, Japanka, Korejac, Novozelanđanin, Talijan, Talijanka, Skandinavka, Židov
  • Londonac/Londončanin , Opatijac, Riječanka, Splićanin
  • Ličanin, Istranin, Podravka, Prigorac, Zagorka
  • Marsovac, Zemljanin.

Malim se početnim slovom pišu nazivi stanovnika naseljenih mjesta, država, kontinenata, planeta, pokrajina, područja, pripadnika naroda i etničkih skupina i slično s prefiksom ne- : neeuropljanin, nesplićanin, netalijan, nehrvat, neslovenka.

Malim se početnim slovom piše riječ koja samo zemljopisno određuje ime naroda, a nije njegov dio: bokeljski Hrvati, gradišćanski Hrvati, moliški Hrvati, vojvođanski Hrvati.

Velikim se početnim slovom pišu kolokvijalna imena stanovnika: Dalmoš (Dalmatinac), Digić (Talijan), Purger (Zagrepčanin).



Ostala imena


Velikim se početnim slovom pišu jednorječna imena te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima :

a) vjerskih i crkvenih zajednica i organizacija, nadbiskupija, biskupija, redova i družba te njihovih ustaljenih skraćenih imena:

  • Crkva , Anglikanska Crkva , Evangelička Crkva , Katolička Crkva , Srpska pravoslavna Crkva
  • Sveta stolica, Župa svete Anastazije, Župa svetoga Jeronima, Župni ured Duha Svetoga, Župni ured Kraljice Svete Krunice, Židovska općina Dubrovnik, Islamska zajednica Rijeka, Porečko-pulska biskupija, Zadarska nadbiskupija, Provincijalat franjevaca trećoredaca glagoljaša,  Provincijalat sestara Družbe služavki Maloga Isusa, Red male/manje braće, Družba Isusova, Kćeri Božje ljubavi, Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, Samostan male braće (u Dubrovniku)

Velikim se početnim slovom pišu sve riječi latinskih imena družba i redova osim prijedloga i veznika: Adoratrices Sanguinis Christi, Ancillae a Puero Iesu, Ordo Praedicatorum.

b) bogomolja bez riječi crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica: Bezgrešno/Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Gospa od Zdravlja, Hrvatski mučenici, Preobraženje Gospodnje, Srce Isusovo, Sveta Anastazija, Sveti Franjo Asiški, Sveti grob, Sveti Križ, Sveti Marko Križevčanin, Sveti Spas, Sveti Stjepan, Uznesenje Blažene Djevice Marije, Uzvišenje Svetoga Križa

Nazivi bogomolja, mjesta u kojima se obavlja bogoslužje, koji sadržavaju riječ crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica, hram, džamija, sinagoga, pišu se malim početnim slovom osim riječi koje su i same ime ili posvojni pridjev izveden od imena : crkva bezgrešnoga/bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, crkva Gospe od Zdravlja, crkva hrvatskih mučenika, crkva svetoga Franje Asiškoga, crkva Svetoga Križa, crkva Svetoga Spasa, crkva Uznesenja/uznesenja Blažene Djevice Marije; kapelica svetoga Jakova; bazilika svetoga Petra u Rimu, bazilika Svetoga groba u Jeruzalemu; katedrala svetoga Stjepana / zagrebačka katedrala / prvostolnica, katedrala Uzvišenja Svetoga Križa; hram Preobraženja Gospodnjega; dubrovačka sinagoga; Alipašina džamija, Begova džamija, džamija Esme sultanije, zagrebačka džamija.

c) planeta, zviježđa, nebeskih tijela i zvjezdanih sustava:

  • Jupiter, Mars, Merkur, Neptun, Uran, Venera, Zemlja
  • Mjesec, Sunce
  • Danica/Večernjača/Zornjača, Sjevernjača / Polarna zvijezda  / Polara
  • Bik, Jarac, Lav, Ovan, Strijelac, škorpion, Vodenjak
  • Berenikina kosa, Mala kola, Kumova staza / Kumovska staza / Mliječna staza / Mliječni put, Mali medvjed, Velika kola, Veliki medvjed, Veliki pas

Malim se početnim slovom pišu opći nazivi astronomskih pojava, nebeskih tijela i sustava: galaktika, mjesec, planet, veliki prasak, satelit, sunce, svemir, zvijezda, zviježđe.

d) vjerskih blagdana, državnih praznika i spomendana:

  • Badnjak, Božić, Cvjetnica / Cvjetna nedjelja, Sveta tri kralja, Svi sveti, Tijelovo, Velika Gospa, Veliki tjedan; Bajram, Kurban-bajram / Hadžijski bajram, Ramazanski bajram; Hanuka, Jom kipur, Roš hašana, Sukot
  • Dan antifašističke borbe, Dan državnosti, Dan planeta Zemlje, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Međunarodni dan pismenosti, Međunarodni dan materinskoga jezika, Međunarodni dan žena, Međunarodni praznik rada / Prvi svibnja, Nova godina , Svjetski dan nepušenja, Valentinovo

Malim se početnim slovom piše naziv prazničkoga i blagdanskoga razdoblja: advent, božićni blagdani, korizma, uskrsno vrijeme.

e) ustanova, organizacija i tijela, udruga, tvornica, državnih i javnih služba, banaka, knjižnica, fakulteta i viskokih učilišta, škola, vrtića, trgovačkih središta, tvrtka, sportskih, ugostiteljskih, turističkih i drugih objekata te njihovi dijelovi:

  • Hrvatski sabor, Međunarodni sud za ljudska prava, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo kulture, Ujedinjeni narodi, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Županijsko vijeće Primorsko-goranske županije
  • Hrvatska narodna banka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Klinički bolnički centar Rebro, Matični ured Varaždin, Policijska postaja Dugo Selo, Policijska uprava vukovarsko-srijemska
  • Oružene snage Republike Hrvatske, Hrvatska kopnena vojska, Hrvatska ratna mornarica, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Legija stranaca
  • Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Visoka policijska škola
  • Hrvatsko filološko društvo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Matica hrvatska
  • Dječji vrtić Vedri dani, Osnovna škola Bogumila Tonija, Prva riječka hrvatska gimnazija, Strukovna škola Sisak
  • Hrvatsko narodno kazalište Ivana plemenitog Zajca, Knjižnica Tina Ujevića, Knjižnice grada Zagreba, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog
  • Dvorana Gripe, Gimnastički klub Hrvatski sokol, Hotel Antunović, Radio Sljeme
  • Hrvatske autoceste, Hrvatske vode, Lošinjska plovidba, Lučka kapetanija, Luka Ploče, Zračna luka Zemunik, Turistička zajednica grada Cresa
  • Odjel za hrvatski standardni jezik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Upravni odjel za financije u Poglavarstvu Grada Osijeka, Zavod za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković

Malim se početnim slovom piše riječ koja pobliže određuje ime, a nije službeni dio imena: brodogradilište Uljanik, groblje Mirogoj, hotel Westin, osiguravajuće društvo Croatia osiguranje, prehrambena industrija Kraš, prehrambena industrija Zvečevo, škola skijanja Žuti mačak, udruga Franak, udruga Prijatelji životinja.

Velikim se početnim slovom pišu skraćena imena ustanova kad je njihovo puno ime već navedeno ili se može pretpostaviti: Otišao sam u Akademiju (Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti)., Do umirovljenja je radila u Institutu (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje). Ta se imena pišu velikim početnim slovom i iza posvojnoga pridjeva ili pokazne zamjenice: naša Knjižnica, ovaj Zavod, njihov Odjel.

Malim se početnim slovom pišu opisni nazivi javnih ustanova: osječko sveučilište umjesto Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, velški sabor umjesto Narodna skupština za Wales, zagrebački aerodrom umjesto Zračna luka Zagreb, zagrebačko sveučilište umjesto Sveučilište u Zagrebu.

f) županija i administrativno-upravnih jedinica:

  • Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Međimurska županija, Osječko-baranjska županija
  • Općina Breznički Hum, Općina Sveta Jana, Općina Župa dubrovačka

Treba razlikovati Grad kao dio imena županije, Grad Zagreb, ili jedinice lokalne samouprave, Grad Virovitica, Gradsko vijeće Grada Rijeke, i grad kao opću imenicu, Dan grada Zadra, Muzej grada Zagreba, područje grada Opatije, Posjetili smo grad Viroviticu.

g) umjetničkih, kulturnih i društvenih skupina: Biafra (slikarska i kiparska skupina), Glumačka družina Histrion, Gorgona (umjetnička skupina), Hladno pivo,  Novi kvadrat (strip-skupina), Prljavo kazalište, Zagrebačka škola animiranog filma, Zemlja (likovna skupina), Zero (slikari), Zlatni dukati

h) kulturnih, umjetničkih, političkih, znanstvenih i drugih društvenih priredaba, skupova, kongresa, simpozija, događanja, festivala, sportskih natjecanja, tribina i slično: Dubrovačke ljetne igre, Goranovo proljeće, Književni petak, Međunarodna smotra folklora, Međunarodni dječji festival, Međunarodni kongres novih tehnologija, Međunarodni kongres o podvodnoj arheologiji, Melodije Istre i Kvarnera, Olimpijske igre, Riječki filološki dani, Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, Svjetski kongres stomatologa, Zagrebački lingvistički krug, Zimske olimpijske igre

Malim se početnim slovom piše riječ koja pobliže određuje ime događaja, a nije službeni dio imena: humanitarna akcija Palčić gore, malonogometni turnir Kutija šibica, slalomska utrka Snježna kraljica.

i) događaja iza rednoga broja kojim se označuje redoslijed događaja kad redni broj nije službeni dio imena: 4./četvrti Hrvatski sintaktički dani, 8./osmi Međunarodni kongres slavista, 30./tridesete Olimpijske igre, 52./ pedeset drugi Festival zabavne glazbe Split

Malim se početnim slovom piše riječ koja slijedi iza rednoga broja kad je redni broj službeni dio imena osim ako nije ime. Redni se broj tad najčešće piše riječju, ali se može pisati i brojkom: Prva internacionala, Druga internacionala, Drugi/2./II. vatikanski koncil, Drugi/2./II. svjetski rat, Peti/5./V. hrvatski slavistički kongres.

j) revolucija, ratova, bitaka, buna i slično: Bartolomejska noć, Bitka za Vukovar, Bljesak, Dan D, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Francuska revolucija, Ilindenski ustanak, Mohačka bitka / Bitka na Mohačkome polju, Oktobarska revolucija, Oluja, Prvi svjetski rat, Seljačka buna, Stogodišnji rat, Tridesetogodišnji rat, Zaljevski rat / Pustinjska oluja

k) službenih tekstova, dokumenata, zakona, propisa, odredaba, pravilnika, uredaba, sporazuma, povelja i slično: Atlantska povelja, Bečki književni dogovor, Bolonjska deklaracija, Carinski zakon, Dejtonski sporazum, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Karlovački mir, Naputak o pojednostavnjenju zajedničkoga provoznog postupka u zračnom prometu, Novosadski dogovor, Poslovnik Hrvatskoga sabora, Povelja Ujedinjenih naroda, Pravilnik o ocjenjivanju, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statut Sveučilišta u Zagrebu, šengenski sporazum, Uredba o Carinskom zakonu, Ustav Republike Hrvatske, Zakon o radu

Malim se početnim slovom piše naziv dokumenta prije nego što postane službenim: Sabor raspravlja o novome zakonu o radu., Primili smo Prijedlog novoga zakona o radu., Pripremljen je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenoga zakona.

Velikim se početnim slovom piše skraćeni naslov kad je u tekstu već naveden njegov puni naslov: Deklaracija, Poslovnik, Pravilnik, Sporazum, Statut, Ustav.

l) službenih tijela, povjerenstava, predsjedništava, odbora, vijeća i slično: Agencija za odgoj i obrazovanje, Komisija za vrijednosne papire, Komisija za odnose s vjerskim zajednicama, Komisija za speleologiju Hrvatskoga planinarskog saveza, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Predsjedništvo Udruge gradova, Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja, Znanstveno vijeće Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Velikim se početnim slovom u administrativnim tekstovima piše skraćeno ime tijela kad je u tekstu već navedeno njegovo puno ime: Komisija, Odbor, Povjerenstvo.

m) nagrada, ordenja, odlikovanja, priznanja i slično: Domovinska kolajna, Goranov vijenac, Nagrada grada Zagreba, Nagrada hrvatskoga glumišta, Orden hrvatskoga križa, Orden kralja Tomislava, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Spomenica Domovinskog rata, Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom, Velika srebrna arena, Zlatna arena, Zlatna igla, Zlatna šprica

n) javnih građevina, umjetničkih, povijesnih i kulturnih znamenitosti, spomenika i lokaliteta:

  • Dubrovačke gradske zidine, Garić-grad, Novi dvori (u Zaprešiću), Okić-grad, Ružica grad, Stari grad Dubovac, Trsatska gradina, Tvrđava Nehaj
  • Bašćanska ploča, Grički top, Humačka ploča, Kumranski svitci, Rozetski kamen, Valunska ploča, Vilendorfska Venera, Vučedolska golubica, Zagrebačka mumija
  • Berlinski zid, Kineski zid, Oltar domovine, Popov toranj, Sveti grob, Zid plača
  • Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej, Muzej antičkog stakla, Muzej Marton, Pomorski i povijesni muzej u Rijeci, Umjetnički paviljon
  • Krčki most, Most mladosti

Malim se početnim slovom piše riječ koja pobliže određuje vrstu građevine ili lokaliteta, a nije dio imena: arheološko nalazište Vučedol, dvorac Bežanec, osječka Tvrđa, pulska Arena, tvrđava šubićevac, tvrđava sv. Nikole.

U imenima Garić-grad i Okić-grad prva je sastavnica nesklonjiva: Garić-grada, Okić-gradu. U imenu Ružica grad obje su sastavnice sklonjive: Prošetali smo do Ružice grada.

o) prometnica, tunela, cesta, graničnih prijelaza, pruga i slično te njihova ustaljena kolokvijalna imena: Dalmatina, Istarski ipsilon, Jadranska magistrala, Jozefina, Karolina, Mala Kapela, Rupa, Slavonika, Sveti Rok, Učka, Transsibirska željeznička pruga

Malim se početnim slovom piše riječ autocesta, čvor, granični prijelaz, izlaz, let, linija, odmorište, ulaz, tunel i slično ako nije dio službenoga imena: autocesta Zagreb – Karlovac, brodska linija Zadar – Ugljan, čvor Osijek istok, granični prijelaz Dubrava Križovljanska, izlaz Zagreb jug, let Zagreb – Frankfurt, odmorište Ježevo, tunel Mala Kapela, ulaz Rijeka centar, željeznička linija Osijek – Vinkovci.

p) časopisa, novina, umjetničkih djela:

  • Glas Koncila, Glas Slavonije, Jutarnji list, Moj vrt, Novi list, Slobodna Dalmacija, Večernji list
  • Alica u zemlji čudesa, Hrvatski bog Mars, U očekivanju Godota, Zlatarovo zlato; Đavo u selu, Balada za Adelinu, Peta simfonija, Za Elizu; Gospodar prstenova, Kako je počeo rat na mom otoku, Mačka na vrućem limenom krovu, Povratak Batmana; Autoportret bez brade, Stablo u snijegu, Suncokreti, Zvjezdana noć

Velikim se početnim slovom pišu i naslovi, podnaslovi, naslovi poglavlja i potpoglavlja u knjigama, časopisima, novinama, zbornicima, brošurama i slično: Opačić, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude. Novi Liber. Zagreb. 2009.

r) računalnih programa, mrežnih baza i stranica i slično osim početne kratice ili oznake koja se kao zaštićeni znak piše malim početnim slovom: e-Hrvatska, Excel, Windows, Word

s) robnih marka i modela:

  • Babić (vino), Cedevita, Coca-Cola, Čokolino, Jamnica, Ribar (vino), Zlatan otok (vino), Vegeta
  •  Barbie, Digitron, Gillette, Kalodont, Knauf, Lego
  • Andol, Aspirin, Persen, Plivadon, Sumamed, Ventolin, Voltaren
  • Alfa Romeo, Citroën, Fiat, Ford Focus, Honda Civic, Mercedes, Opel Corsa, Renault, škoda Fabia, Toyota
  • iPhone, iPad, Nokia Lumia, Samsung Galaxy; MasterCard

Malim se početnim slovom piše naziv vrste lijeka prema funkciji ili kemijskome sastavu: analgetik, antidepresiv, antihistaminik, citostatik, diuretik, kortikosteroid, paracetamol.

Malim se početnim slovom pišu poopćeni i kolokvijalni nazivi zaštićenih robnih marka: Djeca se igraju legicama., Igram se barbikama., Kupi mi žilete., Oprat ću zube kalodontom., Stavio sam knauf u sobu. Tako se pišu i sljedeće riječi: agsice, borolete, borosane, kroksice, levisice, marte, starke, startasice.

Nazivi robnih marka bez naziva modela koji se uklapaju u fonološki sustav hrvatskoga standardnog jezika bez pravopisne prilagodbe mogu se u općim kontekstima pisati i malim početnim slovom: Imam dva fiata., Sudarili su se audi i ford., Vozim mercedes.

Nazivi u kojima se pravopisna prilagodba nije uobičajila pišu se izvorno: Sudarili su se Toyota i Dacia., Vozim Hyundai.

Kad se u istoj rečenici ili u istome tekstu pojave imena robnih marka od kojih bi se jedni pisali po jednome, a drugi po drugome načelu, pišu se velikim početnim slovom i izvorno: Sudarili su se Toyota i Fiat., Vozim Mercedes i Bentley.

Malim se početnim slovom pišu nadimci i poopćeni nazivi vozila: buba, fićo, folcika, genšer (predsjednička Mercedes-Benzova S-klasa), peglica, spaček, srebrna strijela (Mercedesov bolid), stojadin.

t) nastavnih kolegija, školskih i studijskih predmeta: Elementi arhitektonskog projektiranja, Hrvatski jezik, Matematika, Osnove sociologije, Povijest, Povijest političkih ideja, Rimsko pravo, Tjelesni odgoj

Malim se početnim slovom u općim kontekstima mogu pisati nazivi nastavnih kolegija, školskih i studijskih predmeta: Imam pet iz hrvatskoga., Na tjelesnome smo pobijedili u graničaru., Sutra odgovaramo povijest.

Malim se početnim slovom pišu opći nazivi studij, poslijediplomski studij i slično: dvogodišnji poslijediplomski znanstveni studij Pomorsko pravo i pravo mora, poslijediplomski specijalistički studij Financijsko pravo trgovačkih društava, poslijediplomski specijalistički studij Medicinsko pravo.

u) prva riječ latinskoga naziva živih bića: Calendula officinalis (neven), Cricetus cricetus (hrčak), Daucus carota (mrkva), Fragaria vesca (šumska jagoda), Homo sapiens (čovjek), Lumbricus terrestris(kišna glista)

v) imena sportskih klubova:

  • GNK Dinamo, HNK Hajduk, HNK Cibalia Vinkovci, NK Slaven Belupo
  • Calcio Catania, FC Barcelona, Juventus, Lazio, Manchester United, Queens Park Rangers, Real Madrid, West Bromwich Albion

Velikim se početnim slovom pišu jednorječni nadimci te prva riječ i riječ koja je i sama ime u višerječnim nadimcima klubova i sportskih momčadi: Blues (Chelsea), Crveni vragovi (Manchester United), Elf (njemačka nogometna reprezentacija), Majstor s mora (Hajduk), Medvjedi (Medveščak), Stara dama (Juventus), Vatreni (hrvatska nogometna reprezentacija), Vukovi (Cibona), Zagrebački plavi / Plavi / Modri (Dinamo), Žuti (KK Split).

z) oznake početnoga tona u nazivu durske ljestvice: A-dur, Cis-dur.



Posvojni pridjevi izvedeni od imena


Velikim se početnim slovom pišu posvojni pridjevi na -ov / -ev / -in / -ji od osobnih imena, prezimena, nadimaka i ostalih imena:

  • Darianov, Jadrankin, Janin, Lovrin, Mijin, štefičin
  • Duićev, Turgenjevljev, Babić-Finka-Mogušev, Brlić-Mažuranićkin, Mercalli-Cancani-Siebergov, Polić-Kamovljev, Tresić-Pavičićev
  • Gibonnijev, Žacov 
  • Božji, Gospodinov, Gospin, Isusov
  • Bambijev, Poohov
  • Jupiterov, Mjesečev, Sunčev, Zemljin
  • Coca-Colin, Dinersov, Facebookov, Googleov, Inin, Intersparov, Lidlov, McDonald'sov, Plivin, Podravkin, Twitterov, škodin, Toyotin
  • Arsenalov, Dinamov.


Riječi iz poštovanja i počasti

Velikim se početnim slovom pišu:

a) osobna i posvojna zamjenica za 2. lice jednine (Ti, Tvoj, Tebi) i za 2. lice množine (Vi, Vaš, Vama) kad se u pisanome tekstu obraćamo pojedincu i želimo mu izraziti poštovanje: Ugodan vikend Vama i Vašima!, Sretan Božić želi Ti Maja!

Malim se početnim slovom piše osobna i posvojna zamjenica za 2. lice množine kad se u pisanome tekstu obraćamo skupini osoba ili kad se ne obraćamo konkretnomu pojedincu: Dragi gosti, želimo vam ugodan boravak u našem hotelu!, Poštovani, molimo vas da prije upotrebe pročitate upute!, Poštovani roditelji, pozivamo vas na roditeljski sastanak.

b) nazivi vrhovnih poglavara koji dolaze bez imena kad im želimo izraziti posebno poštovanje ili počast: Kralj, Kraljica, Papa, Predsjednik. Velikim se početnim slovom pišu i posvojni pridjevi izvedeni od tih naziva: Kraljičin jubilej, Papin blagoslov, Predsjednikov govor

c) riječi i sveza: Ekscelencija, Svetost, Uzoritost, Veličanstvo; Sveti Otac i slično.

Posvojne zamjenice uz riječi iz počasti pišu se velikim početnim slovom: Njegova Svetost, Njegova Visost, Njezino Visočanstvo, Vaša Ekscelencija, Vaša Uzoritost.



 VRH


Malo početno slovo

Malim se početnim slovom pišu:

a) nazivi proizvoda, jela, pasmina i sorta:

  • lepoglavska čipka, licitarsko srce, riječki morčić, šestinski kišobran
  • bečki odrezak, komiška pogača, makarska torta / makarana, paški sir, rapska torta, samoborska kremšnita, šurlice, švarcvaldska torta / švarcvaldica, tartarski umak, tatarski biftek, zagorski štrukli, zagrebački odrezak
  • belgijsko plavo govedo, bišon, brodski prevrtač (golub), buldog, čau-čau, dalmatinski pas / dalmatinac, dinarska šarena koza, doberman, dubrovačka ruda (ovca), hemširska svinja, hrvatski posavac (konj), hrvatski tornjak, istarski oštrodlaki gonič, istarsko govedo / boškarin, jazavčar, kavalir princa Charlesa, koker-španijel, kokoš hrvatica, križevačka kukmica (kokoš), lička buša, lička pramenka (ovca), lipicanac, malamut, njemački ovčar, pazinski puran, perzijska mačka, pudl / pudlica, sibirski haski, sivo dalmatinsko govedo, slavonski gaćan, šnaucer, terijer Jacka Russella, turopoljska svinja / turopoljac, velika jorkširska svinja, zagorski puran
  • babić, bermet, biska, đakovački rizling, graševina, iločka graševina, izabela, malvazija, medica / medovača, muškat, plavac mali, rizling, šampanjac, teran, traminac, viljamovka, vranac, vrbnička žlahtina, zlatna vrbnička žlahtina

b) nazivi nastali od imena ili posvojni pridjevi izvedeni od imena koji su postali strukovni nazivi:

  • božja čestica, božja ovčica, gospina trava, lijepa kata, petrovo uho, smrdljivi martin
  • amper, tesla, volt
Velikim se početnim slovom pišu imena u poslovicama, frazemima i izrekama: Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba; Katica za sve; mila Gera; koštati koga kao svetoga Petra kajgana; otići Bogu na istinu.

c) nazivi biljaka: ivančica, ljubica, neven, velebitska degenija

d) nazivi isprava: domovnica, indeks, izvadak iz matične knjige rođenih, krsni list, osobna iskaznica, pohvalnica, putovnica, radna knjižica, rodni list, smrtovnica, učenička knjižica, vjenčani list, zahvalnica

e) nazivi učenja, struka i znanstvenih područja: anatomija, anorganska kemija, arheologija, filologija, fitomedicina, indoeuropeistika, kroatistika, kroatologija, opća lingvistika, organska kemija, pneumatika i hidraulika, rudarstvo, slavistika, strojarstvo, strojni elementi

f) neslužbeni i kolokvijalni nazivi pripadnika ili sljedbenika društvenih organizacija, udruga, stranaka, skupina, učenja, ideja i slično: dinamovac, ferovac (student FER-a), goranovac (član zbora Ivan Goran Kovačić), hepovac (zaposlenik HEP-a), informbiroovac, končarovac (zaposlenik tvrtke Končar), pravaš, radićevac, sokratovac, starčevićanac, sveslaven, velikohrvat, zetovac (zaposlenik ZET-a)

g) kratice koje označuju zvanje, zanimanje, titulu i slično: dipl. ing., dipl. iur., dipl. oec., doc., dr. med., dr. med. spec., dr. sc., izv. prof., mr. sc., prof., red. prof. → 6.1.

Malim se početnim slovom pišu kratice koje označuju zvanje, zanimanje, titulu i slično u adresi, zaglavlju i potpisu na kraju službenoga teksta.

Kratice fakultetskih zvanja, zanimanja i titula pišu se iza imena i prezimena i odvajaju se zarezom: Ivana Horvatić, prof. kemije; Ana Orešković, dr. spec. obiteljske medicine; Ivan Marić, dipl. iur. Kratice zvanja, zanimanja i titula koje označuju viši akademski i sveučilišni stupanj (dr. sc., mr. sc.) pišu se ispred imena i prezimena: dr. sc. Vladimir Perić. U praksi kod osoba koje su nositelji znanstveno-nastavnoga zvanja često se znanstveno zvanje piše ispred imena, a fakultetsko zvanje iza imena, također odvojeno zarezom: dr. sc. Ante Antić, red. prof.

h) nazivi službenih dužnosti: dekanica, dogradonačelnica, emir, gradonačelnik, kralj, kraljica, ministar, papa, predsjednik, predsjednica, premijer, pročelnik, ravnatelj, rektor, šah, šeik, voditeljica službe, županica

U službenim tekstovima naziv službene dužnosti piše se ispred imena: O tome je govorio voditelj Odjela za marketing Ivan Ivić.

Ispod potpisa na kraju službenoga teksta u novome se retku navodi službena dužnost:

dr. sc. Ivan Ivić

voditelj Odjela za marketing

Malim se početnim slovom pišu nazivi osoba koje se kao strane pojavljuju u dokumentima (ugovorima, poslovnicima, odredbama i zakonima): u daljnjem tekstu: direktor,  kupac, menadžer, ministar, najamnik, predsjednik, prodavač, proizvođač, ravnatelj, voditelj, zakupac, zaposlenik i slično.

i) nazivi pripadnika pojedinih rasa: azijat, bijelac/europeid, crnac

j) nazivi razdoblja i povijesnih događaja koji nisu jasno vremenski određeni, religija, pokreta, umjetničkih, društvenih i znanstvenih smjerova, škola i reforma:

  • holokaust, hrvatsko proljeće, hrvatski narodni preporod, hladni rat, industrijska revolucija, križarski ratovi, praško proljeće
  • budizam, hinduizam, islam, judaizam, katoličanstvo, kršćanstvo, pravoslavlje, protestantizam
  • barok, fovizam, futurizam, gotika, humanizam, impresionizam, kapitalizam, klasicizam, nadrealizam, pretpovijest, realizam, renesansa, romanika, romantizam, secesija, socijalizam, srednji vijek
  • moskovska semantička škola, ozaljski krug, praška lingvistička škola, riječka/zadarska/zagrebačka filološka škola
  • bolonjski proces

k) nazivi znanstvenih i umjetničkih teorija, zakona, poučaka, sustava, strukovnih pojmova i slično: Grimmov zakon, internet , Jakubinski-Meyerovo pravilo, međunarodni sustav mjernih jedinica, periodni sustav elemenata, Pitagorin poučak, pravilo desne strane, Sapir-Whorfova hipoteza, teorija relativnosti, teorija velikoga praska, zakon spojenih posuda

l) nazivi dana u tjednu, mjeseci i godišnjih doba: nedjelja, ponedjeljak, četvrtak; proljeće, ljeto, jesen, zima; siječanj, veljača, ožujak

m) nazivi povijesnih i geoloških razdoblja: brončano doba, jura, kameno doba, kenozoik, kreda, ledeno doba, mezozoik, paleozoik, prekambrij

n) odnosni pridjevi na -ski / -ški / -čki izvedeni od osobnih i zemljopisnih imena:

  • danteovski, elizabetinski, kamijevski, krležijanski, matoševski, šekspirovski
  • južnoamerički, lički, osječki, sjevernoamerički, slavonskobrodski, španjolski, zagrebački
Malim se početnim slovom pišu nazivi zemljopisnih područja koja nisu ime, nego ih odnosni pridjev samo pobliže određuje: crikveničko-vinodolska rivijera, crnomorski slijev, dubrovačko otočje, riječko priobalje, splitski akvatorij.

o) nazivi mitoloških i religijskih mjesta i bića:

  • čistilište, had, pakao, podzemlje, raj
  • duh, gorgona, harpija, kiklop, nimfa, sfinga, sirena, titan, valkira, vampir, zmaj

p) nazivi horoskopskih znakova i osoba koje su u njima rođene: bik, blizanci, djevica, jarac, lav, ovan, rak, ribe, strijelac, škorpion, vaga, vodenjak; bivol, konj, koza, majmun, pas, pijetao, svinja, štakor, tigar, zec, zmaj, zmija (kineski horoskop)

r) nazivi bogomolja, mjesta u kojima se obavlja bogoslužje, koji sadržavaju riječ crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica, hram, džamija, sinagoga : crkva bezgrešnoga / bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, crkva Gospe od Zdravlja, crkva hrvatskih mučenika, crkva svetoga Franje Asiškoga, crkva Svetoga Križa , crkva Svetoga Spasa , crkva Uznesenja / uznesenja Blažene Djevice Marije ; kapelica svetoga Jakova; bazilika svetoga Petra u Rimu, bazilika Svetoga groba u Jeruzalemu; katedrala svetoga Stjepana / zagrebačka katedrala / zagrebačka prvostolnica, katedrala Uzvišenja Svetoga Križa ; hram Preobraženja Gospodnjega; dubrovačka sinagoga; Alipašina džamija, Begova džamija, džamija Esme sultanije, zagrebačka džamija

Ti se nazivi pišu malim početnim slovom jer bogomolje nemaju imena, nego su nekomu ili nečemu posvećene.

Velikim se početnim slovom pišu imena bogomolja bez riječi crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica jer u njima dolazi do poimenjenja : Bezgrešno / Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Gospa od Zdravlja, Hrvatski mučenici, Preobraženje Gospodnje, Srce Isusovo, Sveta Anastazija, Sveti Franjo Asiški, Sveti grob , Sveti Križ , Sveti Marko Križevčanin, Sveti Spas , Sveti Stjepan, Uznesenje Blažene Djevice Marije , Uzvišenje Svetoga Križa .

s) nazivi vjerskih službenika, pripadnika vjere i pripadnika vjerskih redova:

  • apostol, arhiđakon, biskup, časna sestra, dalaj-lama, đakon, imam, kardinal, metropolit, muftija, mujezin, papa, protojerej, rabin, svećenik, velečasni, župnik
  • baptist, budist, hinduist, katolik, musliman, pravoslavac, protestant, židov
  • dominikanac, franjevac, isusovac, karmelićanka, salezijanac, trapist, trećoredac

Malim se početnim slovom pišu pridjevi blaženi i sveti i imenice blaženik i svetac uz imena blaženika i svetaca: blažena majka Terezija, blaženi Alojzije Stepinac, blaženica Marija od Propetoga Isusa Petković, blaženik Augustin Kažotić, sveti Franjo Asiški, sveti Ivan Nepomuk, sveti Karlo Boromejski, sveta Jelena Križarica, sveta Terezija Avilska.

Malim se početnim slovom pišu imenice iza imena svetaca koje ih pobliže određuju, a nisu dio imena: sveti Filip i Jakov apostoli, sveti Luka evanđelist, sveti Nikola biskup, sveti Silvestar papa, sveti Stjepan prvomučenik.

t) nazivi vjerskih razdoblja, dijelova crkvene godine, obreda i običaja koji nisu blagdani te općih vjerskih simbola i pojmova: advent/došašće, bar micva, bat micva, hostija, korizma, križ, križni put, krunica, namaz, post, prva pričest, ramazan, raspelo, sabah, sudnji dan / posljednji sud, sveta misa, sveta potvrda / krizma, sveta voda, sveti gral, sveti kalež, sveto krštenje, šabat, zornica

u) oznake početnoga tona u nazivu molske ljestvice: a-mol, fis-mol

v) nerečenični potpisi pod slikom: gusjenica, hranidbeni lanac, hrast lužnjak, ibis, modeli atoma, orgulje, Perićevi modeli zrakoplova, strujni val na žici

Rečenični potpisi pod slikom počinju velikim početnim slovom i završavaju točkom: Filip je krenuo u prvi razred.

z) prva riječ u novome retku pri uspravnome nabrajanju ako nije riječ o imenu ili rečeničnome nabrajanju:

Osnovni su dijelovi poslovnoga pisma:

zaglavlje

adresa primatelja

mjesto i datum

predmet

sadržaj

pozdrav

potpis.

Pri uspravnome nabrajanju novi se redak uvodi slovnom ili brojevnom oznakom te crticom ili kakvim posebnim znakom (kružićem, kvadratićem i slično), a na kraju redaka ne treba pisati zarez ili točku sa zarezom ako nije riječ o rečeničnome nabrajanju. Na kraju uspravnoga nabrajanja piše se točka.

Velikim se početnim slovom piše prva riječ u retku pri uspravnome nabrajanju cijelih rečenica, a na kraju svake rečenice piše se točka:

Dizala u zgradi moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

– Na ulazu u kabinu dizala moraju biti ugrađena vrata kabine.

– U kabini dizala mora se nalaziti pokazivač položaja kabine.



 VRH


Razlike u pisanju velikoga i maloga početnog slova


Veliko početno slovo Malo početno slovo
Amazonac (stanovnik Amazonske prašume / pripadnik amazonskih plemena) amazonac (vrsta papige, amazonska papiga)
Amazonka (stanovnica Amazonske prašume / pripadnica amazonskih plemena) amazonka (žena ratnica iz grčke mitologije)
Armenac / Armenka (pripadnik/pripadnica armenskoga naroda) armenac / armenka (pripadnik/pripadnica Armenske Crkve)
Babić (1. hrvatsko prezime, 2. ime vina) babić (sorta grožđa i vina)
Bezgrešno / Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije (ime bogomolje) bezgrešno / bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije (katolička dogma)
Bik (zviježđe) bik (1. životinja, 2. horoskopski znak, 3. osoba rođena u horoskopskome znaku bika)
Blizanci (zviježđe) blizanac (1. dijete iz istoga poroda, 2. horoskopski znak, 3. osoba rođena u horoskopskome znaku blizanca)
Bljesak (vojno-redarstvena operacija) bljesak (zasljepljujuće svjetlo)
Bog (u kršćanstvu stvoritelj svijeta) bog (nadnaravno i sveto biće koje štuju pripadnici različitih religija)
Božji (koji se odnosi na Boga) božji (koji se odnosi na bogove)
Crkva (zajednica kršćanskih vjernika: Katolička Crkva, Evangelička Crkva, Makedonska pravoslavna Crkva, Ruska pravoslavna Crkva, Srpska pravoslavna Crkva) crkva (u nazivu bogomolje, npr. crkva svetoga Franje Asiškoga tj. bogomolja posvećena svetomu Franji Asiškomu)
Čudo od Djeteta (W. A. Mozart) čudo od djeteta (darovito dijete)
Dalaj-Lama XIV./Četrnaesti (Tenzin Gyatso) dalaj-lama (budistički svećenik)
Dalmatinac (stanovnik Dalmacije) dalmatinac (pas kratke bijele dlake s crnim mrljama)
Digitron (ime proizvođača džepnih računala iz Buja) digitron (džepno računalo, kalkulator)
Britanski Djevičanski Otoci, Američki Djevičanski Otoci (federalne jedinice) Djevičanski otoci, Britanski Djevičanski otoci, Američki Djevičanski otoci (skupina otoka)
Djevica (zviježđe) djevica (1. horoskopski znak, 2. osoba rođena u horoskopskome znaku djevice)
Dunja (žensko ime) dunja (1. voćka, 2. plod istoimene voćke)
e-Hrvatska, eMetković (službeni internetski portali) e-pošta, e-adresa, e-bankarstvo, e-imenik itd. (skraćeni naziv prema elektronička adresa, elektronička pošta, elektroničko bankarstvo, elektronički imenik itd.)
Francuska Republika (država, npr. Trg Francuske Republike) Francuska republika  (pov. francuska republikanska vlada:  Prva/1. Francuska republika, Druga/2. Francuska republika)
Francuz (pripadnik francuskoga naroda) francuz (1. vrsta uska i duguljasta kruha, 2. francuski ključ)
Garić-Grad (srednjovjekovni grad) Garić-grad (povijesni lokalitet)
Goranka (1. stanovnica Gorskoga kotara, 2. žensko ime) goranka (stanovnica gorskoga, planinskoga kraja)
Gorgona (ime umjetničke skupine) gorgona (mitološko biće)
Gospodin (prva božanska kršćanska osoba) gospodin (odrastao muškarac)
Had (ime boga podzemlja u grčkoj mitologiji) had (podzemni svijet)
Hrvatica (pripadnica hrvatskoga naroda) hrvatica (vrsta domaće kokoši)
Hrvatski jezik (ime školskoga predmeta) hrvatski jezik (naziv jezika)
Hrvatski narodni preporod (ime slike Vlahe Bukovca) hrvatski narodni preporod (politički i kulturni pokret u Hrvatskoj od 1835. do 1848. godine)
Hrvatsko primorje (područje) hrvatsko primorje (svaki uzmorski kraj u Hrvatskoj od Istre do Lastova)
Iris (žensko ime) iris (cvijet, perunika)
Ivančica (žensko ime) ivančica (cvijet)
Izabela (žensko ime) izabela (sorta grožđa)
Japanka (pripadnica japanskoga naroda) japanke (vrsta lagane natikače)
Jarac (zviježđe) jarac (1. horoskopski znak, 2. osoba rođena u horoskopskome znaku jarca)
Kajmanski Otoci (britanski federalni teritorij) Kajmanski otoci (skupina otoka u Karipskome moru)
Kalodont (ime paste za zube) kalodont (kolokvijalni poopćeni naziv paste za zube)
Kanada (država) kanada (sorta jabuke)
Kelvin (prezime) kelvin (mjerna jedinicu za temperaturu)
Knauf (ime proizvođača građevinske opreme) knauf (kolokvijalni poopćeni naziv građevinskoga materijala)
Lav (zviježđe) lav (1. životinja, 2. horoskopski znak, 3. osoba rođena u horoskopskome znaku lava)
Lijepa Naša (Hrvatska) Lijepa naša (ime himne)
Londonac (stanovnik Londona) londonac (neslužbeni naziv za Pravopis BFM 1971.)
Ljubica (žensko ime) ljubica (cvijet)
Meduza (ime gorgone) meduza (vrsta žarnjaka)
Mjesec (prirodni satelit koji kruži oko Zemlje: puni Mjesec 'uštap', mladi Mjesec 'mlađak') mjesec (1. satelit drugoga planeta: Jupiterov mjesec, 2. dvanaesti dio građanske godine: svaki drugi mjesec, medeni mjesec)
Muka Gospodnja/Isusova (1. katolički simbol, 2. poglavlje u Svetome pismu) muka (1. mučnina, 2. jad, poteškoća, 3. trud
Neven (muško ime) neven (cvijet)
Nova godina (blagdan 1. siječnja)  nova godina (nastupajuća godina, godina koju očekujemo)
Okić-Grad (srednjovjekovni grad) Okić-grad (povijesni lokalitet)
Oluja (vojno-redarstvena operacija) oluja (nevrijeme)
Otac (prva božanska kršćanska osoba, Bog), Sveti Otac (poglavar Katoličke crkve, papa) otac (roditelj muškoga spola)
Ovan (zviježđe) ovan (1. životinja, 2. horoskopski znak, 3. osoba rođena u horoskopskome znaku ovna)
Parkinson (prezime) parkinson (razg. Parkinsonova bolest)
Posavac (stanovnik Posavine) hrvatski posavac (konj)
Rak (zviježđe) rak (1. vodeni člankonožac, 2. horoskopski znak, 3. osoba rođena u horoskopskome znaku raka)
Ribe (zviježđe) ribe (1. vodeni kralježnjak, 2. horoskopski znak, 3. (riba) osoba rođena u horoskopskome  znaku riba)
Ribar (ime vina) ribar (osoba koja se bavi ribolovom)
Ružica Grad (srednjovjekovni grad) Ružica grad (povijesni lokalitet)
Salomonovi Otoci (država) Salomonovi otoci (skupina otoka u Melanaziji)
Sfinga (ime čudovišta iz grčke mitologije sa ženskom glavom, lavljim tijelom i ptičjim krilima koje je na ulazu u Tebu zaustavljalo prolaznike postavljajući im nerješive zagonetke) sfinga (mitološko biće čuvar lavljega tijela s  ljudskom ili životinjskom, npr. sokolovom, jastrebovom ili ovnovom, glavom)
Skandinavka (stanovnica Skandinavskoga poluotoka) skandinavka (vrsta križaljke)
Snježna Kraljica (nadimak Janice Kostelić) Snježna kraljica (1. ime slalomske utrke na Sljemenu, 2. naslov bajke H. C. Andersena)
Stari Grad (mjesto na otoku Hvaru) Stari grad (spomenik u Dubrovniku i Rijeci)
Strijelac (zviježđe) strijelac (1. horoskopski znak, 2. osoba rođena u horoskopskome znaku strijelca)
Stvoritelj (u kršćanstvu stvoritelj svijeta i otac Isusa Krista, Bog) stvoritelj (v. tvorac)
Sunce (nebesko tijelo): položaj Sunca, kruženje Zemlje oko Sunca sunce (toplina i svjetlost koju isijava Sunce): izgorjeti na suncu, Neke biljke počinju venuti ako su izložene suncu.
Sveta Stolica (Država Vatikanskoga Grada / Vatikan) Sveta stolica (vrhovno upravno tijelo Katoličke Crkve)
Sveti Franjo Asiški (ime crkve) sveti Franjo Asiški (svetac, npr. Ulica svetoga Franje Asiškoga)
Sveti Križ (simbol Isusove patnje) križ (1. kršćanski simbol, 2. predmet u obliku križa)
Sveti Spas / Spas (Isus Krist) spas (izlaz iz opasnosti ili poteškoće)
Svemogući (u kršćanstvu stvoritelj svijeta i otac Isusa Krista, Bog) svemogući (koji sve može)
Svevišnji (u kršćanstvu stvoritelj svijeta i otac Isusa Krista, Bog) svevišnji (koji je iznad svih ljudi, koji ima svu moć)
Škorpion (zviježđe) škorpion (1. horoskopski znak, 2. osoba rođena u horoskopskome znaku škorpiona)
Talijan (pripadnik talijanskoga naroda) talijan (vrsta peciva)
Talijanka (pripadnica talijanskoga naroda) talijanka (1. vrsta križaljke, 2. vrsta muške frizure)
Tesla (prezime) tesla (mjerna jedinica za magnetsku indukciju)
Toplice (u imenima naseljenih mjesta): Krapinske Toplice, Stubičke Toplice, Varaždinske Toplice toplice (u imenu termalnoga lječilišta): Istarske toplice, Svetojanske toplice
Turopoljac (stanovnik Turopolja) turopoljac (pasmina svinja, turopoljska svinja)
Tvorac (u kršćanstvu stvoritelj svijeta i otac Isusa Krist, Bog) tvorac (onaj koji je što stvorio ili izmio, stvoritelj)
Uznesenje Blažene Djevice Marije (1. ime blagdana , 2. ime bogomelje) uznesenje Blažene Djevice Marije (kršćanska vjerska istina)
Vaga (zviježđe) vaga (1. horoskopski znak, 2. osoba rođena u horoskopskome znaku vage)
Vodenjak (zviježđe) vodenjak (1. vodozemac 2. horoskopski znak, 3. osoba rođena u horoskopskome znaku vodenjaka)
Volt (prezime) volt (mjerna jedinica za električni napon)
Vranac (ime vina) vranac (1. konj crne dlake, 2. sorta grožđa i vina)
Zemlja (1. ime planeta, 2. ime likovne skupine) zemlja (1. tlo, 2. teritorij, država)
Židov / Židovka (pripadnik/pripadnica židovskoga naroda) židov / židovka (pripadnik/pripadnica židovske vjere)


 VRH


Sastavljeno i nesastavljeno pisanje



Imenice



Jednorječnice


Kao jedna riječ pišu se dvije sastavnice koje označuju jedan pojam i imaju jedan naglasak:

a) nastale slaganjem: bjelokost, brodogradnja, četverokatnica, desetogodišnjica, jugoistok, krovopokrivač, krvotok, pravobranitelj, romanopisac, sjeverozapad, strahovlada, umobolnica, vjeroučitelj, vlakovođa, vodoskok

b) nastale srastanjem:

  • ampersat, animirdama, bubamara, četvrtzavršnica, čuvarkuća, imendan, ispičutura, kažiprst, lunapark, maloprodaja, nalivpero, Očenaš, pazikuća, poslijepodne, prijepodne, razbibriga, spomendan, superbaka, tužibaba, vadičep, vodenbuha, vodenkonj, vizitkarta, Zdravomarija, zelengora
  • Biograd, Dobroselo, Dugopolje, Josipdol, Starigrad (Paklenica) (ali Stari Grad na Hvaru), Susedgrad, Šarengrad, Tomislavgrad

c) nastale srastanjem i sufiksacijom:

  • čangkajšekovac (od Čang Kaj Šek), kimilsungovac (od Kim Il Sung), vangogovac (od van Gogh)
  • Honkonžanin (prema Hong Kong), Njujorčanin (prema New York), Sanmarinka (prema San Marino), Šrilančanka (prema Šri Lanka)

d) nastale slaganjem i sufiksacijom tvorbeni način kojim se iza osnove riječi dodaje tvorbeni nastavak ili sufiks:

  • crvenokožac, dugoprugaš, lovostaj, mišolovka
  • Babogredac (prema Babina Greda), Crnogorac (prema Crna Gora), Donjolapčanka (prema Donji Lapac), Dugorešanin (prema Duga Resa), Južnoamerikanka (prema Južna Amerika), Starograđanin (prema Stari Grad), Svetojanac (prema Sveta Jana), Velikogoričanka (prema Velika Gorica)

e) nastale dodavanjem hrvatskoga ili stranoga prefiksa ili prefiksoida:

  • beskućnik, čukundjed, dopredsjednik, doručak, međukat, međuvrijeme, nadripisarstvo, nadšumar, nazoviumjetnina, nuzzarada, podstanar, pomajka, polubog, poočim, pradjed, prapovijest, protuudar, suautor, velesajam, zabatak
  • nebrat, nečovjek, nedjelo, nehrvat, nesreća, nevolja
  • Podstrana, Podsused, Supetar, Zagvozd
  • aeromehanika, agrokemija, anaerob, antikomunist, autobiograf, autoklima, automotosavez, autoservis, brutoproizvod, diskoglazba, diskokugla, ekovrtić, ekstrazarada, enogastroponuda, etnoselo, eurozastupnik, eurozona, fotomontaža, hidrogeologija, infotelefon, kinopredstava, kontraadmiral, krimipriča, krimpolicija, kvazipolitičar, kvaziumjetnik, megagrađevina, mikroekonomija, minigolf, multikultura, nanotehnologija, nekroplankton, netoiznos, neuroznanost, paleobiogeografija, promomaterijal, pseudoznanstvenik, radioemisija, skioprema, stereouređaj, supersila, taksimetar, taratežina, ultrazvuk, viceprvak, videoprojekcija, žiroračun
  • Latinoamerikanac (prema Latinska Amerika).

Višerječnice

Kao dvije riječi pišu se:

a) dvije imenice koje označuju jedan pojam, imaju dva naglaska i obje se sklanjaju: brod dizalica, čovjek zvijer, država pristupnica, grad država, kamen temeljac, kamion cisterna, kasica prasica, loptica hopsica, liječnica specijalistica, misao vodilja, novinar pripravnik, pismo bomba, ptica pjevica, sestra milosrdnica, sila teža, vlak metak, voda tekućica

b) nesklonjivi pridjev i imenica: bež odijelo, bofl roba, fer postupak, gala večer, karo košulja, krem juha, mat premaz, metalik karoserija, pepita uzorak, portabl televizor, roza kišobran, seksi odjeća

Nesklonjivi se pridjevi od prefiksoida tvorbena jedinica koja ima značenje cijele riječi i nalazi se ispred tvorbene osnove razlikuju po tome što mogu biti dio imenskoga predikata, npr. Odijelo je bež., Postupak je fer., Premaz je mat., Televizor je portabl.

c) riječ koja se piše velikim slovima nastala kraćenjem najčešće višerječnoga naziva ili imena i imenica: ABS kočnice, ACI marina, ADSL priključak, DNK analiza, ECTS bodovi, GM proizvod, GSM operater, IP adresa, IT industrija, KV radnik, LCD televizor, LED žarulja, LP ploča, NBA liga, PC konfiguracija, PEN klub, PET ambalaža, POS uređaj, PR agencija, PVC stolarija, REM faza, SF roman, SIM kartica, SOS telefon, TDI motor, TFT zaslon, THC test, TV pretplata, UKV prijamnik, USB memorija, UV zrake, VHS kaseta, VIP loža, VGA kamera, WC školjka, WTA lista

U svezama koje se sastoje od pokrate i imenice pokrata je u atributnoj službi i ne sklanja se.

d) nesklonjive kratice don i fra ispred vlastitoga imena: don Frane Bulić, fra Ivan Franjo Jukić.



Pisanje sa spojnicom

Sa spojnicom se pišu:

a) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje označuju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak:

  • alaj-čauš, alfa-zrake, alt-saksofon, baka-servis, café-bar, čarter-linija, divot-izdanje, doboš-torta, domino-efekt, filtar-papir, fitness-centar, general-bojnik, general-pukovnik, gol-razlika, izvor-voda, kamp-kućica, kesten-pire, klima-oprema, klima-uređaj, koker-španijel, kremen-kamen, Kurban-bajram, lovor-vijenac, minus-vodič, paket-aranžman, park-šuma, pilot-projekt, pire-krumpir, placebo-efekt, plus-pol, polo-majica, pop-ikona, princes-uštipak, ragu-juha, rahat-lokum, rak-rana, rang-lista, reisul-ulema, remek-djelo, rock-opera, sabah-namaz, sahat-kula, spomen-dom, spomen-knjiga, spomen-ploča, student-servis, šiš-ćevap, šoping-centar, tabu-tema, tartar-umak, top-model, traper-jakna, trapez-hlače, trik-pitanje, tuš-kabina, vagon-restoran, web-stranica, žar-ptica
Pravopisno neprilagođena sastavnica polusloženice piše se ukošeno: café-bar, jazz-glazba, rock-opera.
  • Kublaj-kan, Bali-beg, Omer-paša, Mehmed-paša, Smail-aga
  • Ažić-Lokva, Brod-Moravice, Ivanić-Grad, Kaštel-Kambelovac, Klinča-Sela, Kloštar-Ivanić, Špišić-Bukovica, Vojnić-Breg
U administrativnoj praksi od devedesetih godina 20. stoljeća uobičajilo se pisati i: Ažić Lokva, Brod Moravice, Ivanić Grad, Kaštel Kambelovac, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Špišić Bukovica, Vojnić Breg.

b) dvije sastavnice od kojih je prva kratica, slovo, oznaka ili simbol:

  • A-reprezentacija, B-kategorija, C-vitamin, C-dur, d-mol, e-adresa, e-pošta, G-ključ, G-točka, H-bomba, i-sklonidba, L-profil, m-plaćanje, T-zona, V-izrez, x-noge, Y-kromosom, ?-raspad, ß-karoten, ?-zrake, Q-groznica
  • pH-vrijednost, Rh-faktor → 6.1., → 7.13.

c) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, svaka ima svoj naglasak, a spojnica:

  • zamjenjuje veznik i: dan-noć, džin-tonik, džus-votka, križić-kružić, par-nepar, pismo-glava, propan-butan, prostor-vrijeme, radio-televizija, rum-kola, suknja-hlače, svjetlo-sjena, šah-mat
  • označuje smjer: istok-sjeveroistok, jug-jugoistok, zapad-sjeverozapad, zemlja-zemlja, zemlja-zrak, zrak-zrak

d) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje označuju jedan pojam, svaka ima svoj naglasak, a nastale su udvajanjem prve sastavnice ili promjenom sloga: beri-beri, bugi-vugi, ča-ča-ča, čau-čau, gumi-gumi, jo-jo, kus-kus, ping-pong, rizi-bizi, tata-mata, voki-toki

e) dvije sastavnice kojima se izriče neodređenost ili stupnjevanje, a svaka ima svoj naglasak: čašica-dvije, dan-dva, godina-dvije, korak-dva, metar-dva, mjesec-dva, riječ-dvije, sat-dva, tisuću-dvije

Između dviju sastavnica, od kojih je barem jedna višerječna, a izriču neodređenost ili stupnjevanje, umjesto spojnice piše se crtica: pola sata – sat, sat – sat i pol, godina i pol – dvije.



 VRH


Pridjevi



Jednorječnice


Kao jedna riječ pišu se dvije sastavnice koje označuju jedan pojam i imaju jedan:

a) povezane spojnikom -o-:

  • fizičkokemijski, javnobilježnički, moliškohrvatski, političkoekonomski, popularnoznanstveni, povijesnojezični, znanstvenofantastični, znanstvenoistraživački
Neki od tih pridjeva pišu se i sa, ali tada imaju drukčije značenje. Fizičkokemijski se odnosi na fizičku kemiju, a fizičko-kemijski na fiziku i kemiju. Političkoekonomski se odnosi na političku ekonomiju, a političko-ekonomski na politiku i ekonomiju.
  • brakorazvodni, crnook, danonoćni, dobroćudan, dvokrevetni, gluhonijem, gluhoslijep, imovinskopravni, jednodnevni, mrzovoljan, niskopodni, petogodišnji, prvorazredan, prvosvibanjski, pučkoškolski, punoljetan, samonikao, srednjoškolski, staroslavenski, starozavjetni, velikodušan, vlastoručan
  • donjolapački (prema Donji Lapac), dugoreški (prema Duga Resa), grubišnopoljski (prema Grubišno Polje), latinskoamerički (prema Latinska Amerika), južnoamerički (prema Južna Amerika), malostonski (prema Mali Ston), novozagrebački (prema Novi Zagreb), slavonskobrodski (prema Slavonski Brod), starogradski (prema Stari Grad), svetojanski (prema Sveta Jana), tihooceanski (prema Tihi ocean), velikogorički (prema Velika Gorica), zapadnoeuropski (prema zapadna Europa)
  • austrougarski (prema Austro-Ugarska), bosanskohercegovački (prema Bosna i Hercegovina)

b) nastale srastanjem:

  • bljedožut, bogomdan, boguugodan, brzopotezni, dandanašnji, dobrodošao (dobrodošla, dobrodošli, dobrodošle), ekstradjevičanski, gorespomenuti, hvalevrijedan, jasnožut, mnogopoštovani, općepoznat, općeprihvaćen, punoljetan, raznorazni, sivoplav, srcedrapateljni, superbrz, svakidašnji, svjetlozelen, takozvani, tamnomodar, tisućugodišnji, visokoobrazovani, visokoprofitabilan, zagasitocrven, vazdazelen, zimzelen
Budući da je značenje pojedinih pridjeva pisanih kao jednorječnica i kao sveza priloga i pridjeva jednako ili zbog isticanja, dopušteno je pisati i: blijedo žut, Bogom / bogom dan, Bogu / bogu ugodan, gore spomenuti, hvale vrijedan, jasno žut, opće poznat, opće prihvaćen, mnogo poštovani, svijetlo zelen, tamno modar, visoko obrazovani, zagasito crven.
  • crnomorski (prema Crno more), honkonški (prema Hong Kong), ivanićgradski (prema Ivanić-Grad), njujorški (prema New York), sanmarinski (prema San Marino), šrilanski (prema Šri Lanka)
  • bredpitovski (prema Brad Pitt), dartvejderovski (prema Darth Vader), kačićmiošićevski (prema Kačić Miošić), forestgampovski (prema Forrest Gump), polićkamovljevski (prema Polić Kamov), tresićpavičićevski (prema Tresić Pavičić), francjozefovski (prema Franz Joseph), donkihotovski (prema Don Quijote), džejmsdinovski (prema James Dean), merlinmonroovski (prema Marilyn Monroe), montipajtonovski (prema Monty Python), pinkpanterovski (prema Pink Panther), robinhudovski (prema Robin Hood) → 5.1.

c) nastale dodavanjem hrvatskoga ili stranoga prefiksa ili prefiksoida:

  • bezglasan, dodiplomski, dužobalni, ispodprosječan, ispodvelebitski, izaoltarski, izvanbračni, međuparlamentarni, malokalibarski, maloljetan, nadbubrežni, nagluh, niskonaponski, nizvodni, okrupan, poludnevni, poratni, podlopatični, poslijediplomski, poslijepodnevni, prapovijesni, predbračni, predškolski, prekooceanski, preosjetljiv, prigradski, prosijed, protutenkovski, punokrvan, punoljetan, sulud, suodgovoran, ugrofinski, unutarstranački, velecijenjeni
  • nebrojen, nedrag, nehrvatski, neljudski, nenarodni, neorganski, nepristojan, nepromočiv, nesretan, neveseo, nevidljiv
  • antituberkulozni, atipičan, bivalentan, ekskatedarski, hipermoderan, infracrven, interdisciplinarni, paravojni, polimorfan, poststrukturalistički, pseudonarodni, supermoderan, transsibirski, ultraljubičast
  • agrometeorološki, anglosaksonski, audiometrijski, automobilistički, baltoslavenski, biobibliografski, euroatlantski, grafostatički, latinoamerički.


Višerječnice

Kao dvije riječi pišu se:

a) nesklonjivi pridjev i imenica: bordo kravata, drap zastori, gala večera, košer obrok, midi haljina, oker sjenilo

b) dva pridjeva istih osnova od kojih je drugi tvoren sufiksom -cat: bijel bjelcat, crn crncat, gol golcat, nov novcat, pun puncat, sam samcat.



Pisanje sa spojnicom

Sa spojnicom se pišu:

a) pridjevi s barem dvjema ravnopravnim sastavnicama od kojih svaka ima svoj naglasak:

  • fizičko-kemijski, političko-ekonomski, prirodoslovno-matematički

Neki od tih pridjeva pišu se i sastavljeno, ali tada imaju drukčije značenje.

Fizičko-kemijski se odnosi na fiziku i kemiju, a fizičkokemijski na fizičku kemiju. Političko-ekonomski se odnosi na politiku i ekonomiju, a političkoekonomski na političku ekonomiju.

  • božićno-novogodišnji, crikveničko-vinodolski, crno-bijeli, crveno-plavi, gospićko-senjski, hrvatsko-engleski, njemačko-francuski, virovitičko-podravski
  • crveno-bijelo-plavi, kroatističko-hungarističko-germanistički, zadarsko-šibensko-splitski

b) pridjevi tvoreni od prezimena s dvjema sastavnicama: Čičin-Šainov (prema Čičin-Šain), Tresić-Pavičićev (prema Tresić Pavičić), Polić-Kamovljev (prema Polić Kamov), Kačić-Miošićev (prema Kačić Miošić)

c) pridjevi tvoreni od prezimena različitih osoba:

  • zrinsko-frankopanski (prema Zrinski i Frankopan), sapir-vorfovski (prema Sapir i Whorf)
  • Boyle-Mariotteov zakon, Broz-Ivekovićev rječnik, Cipra-Guberina-Krstićev pravopis, Kant-Laplaceova teorija, Hering-Breuerov refleks, Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica

d) pridjevi kojima je prva sastavnica brojka, kratica, pokrata, slovo, oznaka ili simbol: 18-karatni, 20-postotni, s-orbitalan, HDZ-ov, HNK-ov, SDP-ov, UN-ov → 7.13.

e) pridjevi nastali povezivanjem dviju oprečnih sastavnica: kakav-takav (s kakvom-takvom preciznošću).



 VRH


Zamjenice



Jednorječnice

Kao jedna riječ piše se:

a) zamjenica nastala od priloga gdje i zamjenice: gdjekoji, gdješto, gdjetko

b) zamjenica nastala od sastavnice koje i zamjenice: koječiji, kojekakav, kojekoji, kojekolik, koješta, kojetko

c) zamjenica nastala od sastavnice malo i zamjenice: malokoji, malošto, malotko

d) zamjenica nastala od sastavnice što i zamjenice: štočiji, štokakav, štokoji, štošta, štotko

e) zamjenica nastala od zamjenice i čestice god: tkogod ('netko'), štogod ('nešto'), kojigod ('neki'), čijigod ('nečiji')

f) zamjenica nastala od sastavnice i i zamjenice: itko, išta, ikoji, ičiji, ikakav, ikolik

g) zamjenica nastala od sastavnice i i jedan: ijedan

h) zamjenica nastala od sastavnice ni i zamjenice: nitko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav

i) zamjenica nastala od sastavnice ni i jedan: nijedan

j) zamjenica nastala od sastavnice ne i zamjenice: netko, nešto, nekoji, nečiji, nekakav

k) zamjenica nastala od sastavnica po, gdje i zamjenice: pogdješto, pogdjetko, pogdjekoji

l) zamjenica nastala od sastavnice po i zamjenice: pokoji (Otkrij mi još pokoji detalj. / Po koji si detalj došao?), ponešto.



Višerječnice

Kao dvije ili više riječi pišu se:

a) neodređene zamjenice tvorene s pomoću sastavnica ni i i (npr. nitko, ništa, ničiji, nikoji, nikakav, nikolik i itko, išta, ičiji, ikoji, ikakav, ikolik) u izrazima s prijedlozima o, od, pred, s, u, za:

Ne bih to učinio ni za što na svijetu. (a ne: Ne bih to učinio za ništa na svijetu.)

Ni od koga nema ni traga ni glasa. (a ne: Od nikoga nema ni traga ni glasa.)

Ne možemo se složiti ni u čemu. (a ne: Ne možemo se složiti u ničemu.)

Razmišlja li on i o čemu? (a ne: Razmišlja li on o ičemu?)

Ona se ni s kim ne može usporediti. (a ne: Ona se s nikim ne može usporediti.)

Ne klečim ni pred kim. (a ne: Ne klečim pred nikim.)

b) zamjenica s česticom god u značenju opće zamjenice i s naglaskom na čestici gȍd:

Tko gȍd može, neka to pročita. (u značenju: 'svatko tko'), ali: Možda će to tkogod pročitati. (u značenju: 'netko').

Što gȍd bude, bit će dobro. (u značenju: 'sve što'), ali: Kupi mi štogod za uspomenu. (u značenju: 'nešto').

Kakav gȍd bude dan, otići ćemo na izlet. (u značenju: 'bilo kakav'), ali: Daj mi kakvugod knjigu za čitanje. (u značenju: 'neku')

c) prilog i zamjenica: bogzna kakav, bogzna koji, bogzna kolik

d) prijedlog i zamjenica: k tomu, kroza me, kroza nj, među se, na me, na nj, na se, na te, nada mnom, nada nj, nada te, po nj, po tome, poda nj, poda se, preda me, preda mnom, preda nj, preda nju, preda se, pri čemu, sa mnom, u nj, u se, uza me, uza nj, uza se, za te.

razlikuj
sastavljeno nesastavljeno
tkogod ('netko')
Ako tkogod navrati, pošalji ga k meni.
tko god ('svatko tko')
Tko god može, neka to pročita.
štogod ('nešto')
Kupi mi štogod za uspomenu.
što god ('sve što')
Što god bude, bit će dobro.
kojigod ('neki')
Preporuči mi kojugod knjigu.
koji god ('bilo koji')
Koju god poruku primiš, zapiši je!
čijigod ('nečiji')
Uzmi čijigod kišobran.
čiji god ('bilo čiji')
Čije god pohvale dobiješ, raduj se!
kakavgod ('nekakav')
Donijeli su nam kakvugod tortu.
kakav god ('bilo kakav')
Volim je kakva god bila.
ijedan ('ikakav')
Postoji li ijedan dokaz za to?
i jedan (sveza sastavnice i i sastavnice jedan)
Postoji li i jedan dokaz za to? ('barem jedan'; pri posebnome isticanju)
I jedan i drugi razmišljaju isto. (veznik i)
nitko (označuje isključivanje svake osobe)
Na kraju nam nitko nije došao.
ni tko (sveza sastavnice ni i zamjenice tko)
Ne zna se ni tko će doći.
ničiji (označuje nepostojanje bilo kakva posjedovatelja)
Ničiji rad nije dobio nagradu.
ni čiji (sveza sastavnice ni i zamjenice čiji)
Nisu uspjeli utvrditi ni čiji je to rukopis.
nikakav (označuje potpuno isključivanje)
Ne zanima me nikakav prijedlog.
ni kakav (sveza sastavnice ni i zamjenice kakav)
Do danas ne znamo ni kakav je njezin utjecaj u tvrtki.
nijedan (označuje potpuno isključivanje)
Nije poslušala nijedan savjet.
ni jedan (sveza sastavnice ni i sastavnice jedan)
Nije poslušala ni jedan savjet. (pri posebnome isticanju)
Ni jedan ni drugi u četvrtak nisu došli. (veznik ni)
pokoji ('koji')
Otkrij mi još pokoji detalj.
po koji (sveza sastavnice po i zamjenice koji)
Po koji si udžbenik došao?
poneki ('neki')
Uspjela je sačuvati poneku uspomenu.
po neki (sveza sastavnice po i zamjenice neki)
Poslao ga je po neki ključ.
ponešto ('nešto')
Ipak znam ponešto o tome.
po nešto (sveza sastavnice po i zamjenice nešto)
Idem po nešto u Varaždin.


 VRH


Brojevne riječi



Jednorječnice

Kao jedna riječ pišu se:

a) glavni brojevi

  • stotice do 1000: sto ili stotinu, dvjesto (ili dvjesta ), tristo (ili trista ), četiristo, petsto, šesto, sedamsto, osamsto, devetsto, tisuću
Stotice do 1000 mogu se pisati i kao sveza glavnoga broja i imenice stotina: četiri stotine, osam stotina.

b) brojevni pridjevi: dvadesetdvoji, četrdesettroji, osamdesetšesteri, devedesetdeveteri; dvadesetšestogodišnji, devedesetdevetogodišnji; dvadesetčetverosatni; tridesetsedmominutni; šezdesetosekundni; dvadesetpetometarski, sedamdesetdvometarski; dvopostotni, tropostotni, petopostotni, desetopostotni, jedanaestopostotni; dvoipolgodišnji, dvadesettroipolgodišnji, petoipolsatni, dvoipolpostotni; petojezični, sedmojezični, desetojezični; četrnaestokaratni, dvadesetčetverokaratni; jednokratan, peterokratan / petokratan, šesterokratan / šestokratan; dvočetvrtinski, osmočetvrtinski; dvoznamenkasti, petoznamenkasti / peteroznamenkasti

c) brojevne imenice: devedesetdevetorica; osamdesete (Globalno zatopljenje počinje osamdesetih.), devedesete (Koja je glazba obilježila rane devedesete?)



Višerječnice

Kao dvije ili više riječi pišu se:

a) glavni brojevi

  • koji imaju jedinice, desetice, stotice, tisućice itd.: dvadeset sedam, pedeset četiri, šezdeset jedan, devedeset devet, sto sedamnaest, dvjesto četrdeset tri, osamsto dvanaest, devetsto devedeset devet, tisuću tristo jedanaest, tri tisuće sedamsto trideset tri, tisuću jedan, sto dvadeset pet tisuća četrdeset dva, milijun petsto trideset tisuća sedamsto četrdeset četiri, dvije milijarde četiristo dvadeset tisuća dvadeset tri
Višerječne glavne brojeve dopušteno je pisati i s veznikomi ispred zadnje riječi: dvadeset i jedan, petsto četrdeset i osam, tisuću devetsto sedamdeset i četiri.
  • stotice do 900: dvije stotine, tri stotine, četiri stotine, pet stotina, šest stotina, sedam stotina, osam stotina, devet stotina

b) redni brojevi

  • koji imaju jedinice, desetice, stotice, tisućice itd.: dvadeset sedmi, pedeset četvrti, šezdeset prvi, devedeset deveti, sto sedamnaesti, dvjesto četrdeset treći, osamsto dvanaesti, devetsto devedeset deveti, tisuću tristo jedanaesti, tri tisuće sedamsto trideset treći, devet tisuća devetsto devedeset deveti, tisuću prvi, sto dvadeset pet tisuća četrdeset drugi, milijun petsto trideset tisuća sedamsto četrdeset četvrti, dvije milijarde četiristo dvadeset tisuća dvadeset treći
Višerječne redne brojeve dopušteno je pisati i s veznikom i ispred zadnje riječi: dvadeset i prvi, petsto četrdeset i osmi, tisuću devetsto sedamdeset i četvrti.

c) sveza riječi od kojih je jedna broj

  • sveza glavnoga broja i brojevne imenice kojom se zapisuje razlomak: 1/2: jedna polovina, 1/3: jedna trećina, 1/4: jedna četvrtina, 1/5: jedna petina, 1/6: jedna šestina, 1/7: jedna sedmina, 1/8: jedna osmina, 1/9: jedna devetina, 1/10: jedna desetina 26/61: dvadeset šest šezdesetprvina, 32/95: trideset dvije devedesetpetine, 100/46: sto četrdesetšestina, 140/6: sto četrdeset šestina, 564/32: petsto šezdeset četiri tridesetdrugine, 1/100: jedna stotina
  • sveza glavnoga broja i čestice puta: dva puta, tri puta, osam puta, dvanaest puta, šezdeset sedam puta, tisuću puta
  • sveza rednoga broja i čestice put piše se: prvi put, deveti put, sedamnaesti put, sto četrdeseti put, petsto dvadeset osmi put.


Pisanje sa spojnicom

Sa spojnicom se pišu:

a) brojevne riječi kojima se izražava približna vrijednost:

  • dva-tri, dvije-tri, pet-šest, sto-dvjesto, tisuću-dvije, milijun-dva
  • četvero-petero, dvadesetero-tridesetero, dvoje-troje, sedmeri-osmeri
Između dviju brojevnih riječi od kojih je barem jedna višerječna i kojima se izražava približna vrijednost piše se crtica: Nazovi me za trideset pet – četrdeset minuta.

b) imenica i brojevna riječ kojima se izražava približna vrijednost: čašica-dvije, čašicu-dvije, dan-dva, godinu-dvije, korak-dva, metar-dva, mjesec-dva, riječ-dvije, sat-dva, tisuća-dvije, tjedan-dva.

Između dviju imenica i imenice kojima se izražava približna vrijednost piše se crtica: pola sata – sat, sat – sat i pol, godina i pol – dvije.



 VRH


Glagoli



Jednorječnice

Kao jedna riječ pišu se:

a) niječni oblici prezenta glagola biti: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu

b) niječni oblici prezenta glagola htjeti : neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće

c) niječni oblici prezenta glagola imati: nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju

d) niječni imperativni oblici: nemoj, nemojmo, nemojte, nemaj, nemajmo, nemajte

e) glagoli u kojima je ne- dio osnove: negodovati, nenavidjeti, nedostajati, nestati, nestajati (i svi njihovi oblici)

f) množinski oblici glagola biti u aoristu: bismo, biste, biše

g) množinski oblici glagola biti u kondicionalu: bismo, biste

h) naglašeni i nenaglašeni oblik prezenta glagola htjeti: hoću, hoćeš, hoće, hoćemo, hoćete, hoće; ćemo, ćete.



Višerječnice

Kao dvije ili više riječi pišu se:

a) zanijekani glagoli:

  • ne spavam, ne radiš, ne uči, ne sjedimo, ne jedete, ne trče
  • ne bih, ne bi, ne bismo, ne biste

b) složeni glagolski oblici: radio sam, spavao je, učio bih, drhtat će, donijeli su, budu obećali, bila sam posjetila.



Pisanje sa spojnicom

Sa spojnicom se pišu dva glagolska oblika između kojih postoji odnos i-i ili ili-ili : hoćeš-nećeš, hoću-neću, peri-deri, povuci-potegni, rekla-kazala, stani-pani, ulazi-izlazi.

Između dviju glagolskih sastavnica od kojih je barem jedna višerječna piše se crtica: hoteći – ne hoteći, htijući – ne htijući, htio – ne htio, htjela – ne htjela, drž – ne daj, idi mi – dođi mi, mogao – ne mogao, možeš – ne možeš, išao – ne išao, znao – ne znao, volio – ne volio, našao – ne našao.



 VRH


Prilozi



Jednorječnice

Kao jedna riječ pišu se:

a) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog ili prefiks, a druga prilog, prijedlog ili pridjev :

  • dokad, dokasno, dokud, donedavno, dosad, doskora, dotad, dotud, iskosa, izbliza, izdaleka, iznutra, nabolje, nadaleko, nadalje, nadesno, nadugačko, najedanput, nakoso, nakratko, nakrivo, nalijevo, nanovo, naokolo, naovamo, napismeno, nasamo, naskroz, naslijepo, nasuho, naširoko, natašte, naveliko, naviše, naživo, odavno, odjednom, odmalena, odnedavno, odnekud, odonud, odsad, oduvijek, otad, otkad, otkako, otkud, otprije, otud, pobliže, podalje, podjednako, podosta, poduže, pokadšto, pomalo, ponajbolje, ponajčešće, ponajmanje, ponajprije, ponajviše, ponegdje, poodavno, popola, posvud, potajno, potanko, potiho, poviše, prekasno, prekjučer, prekosutra, preksinoć, skroz, slijeva, svisoka, ubrzo, ubuduće, uglavnom, ugrubo, ujedno, ukoso, ukratko, ulijevo, uludo, unaokolo, unaprijed, unatrag, unutra, uokolo, uopće, uostalom, upravo, usitno, uskoro, utoliko, utvrdo, uvelike, uzalud, uživo, zacijelo, zadugo, zaista, zajedno, zapravo, zasad, zašto, zauvijek, zdesna
  • dosutra (i do sutra)
Neki vremenski i mjesni prilozi, koji su redovito tvoreni s prefiksom (prijedlogom) i prilozima (kad(a), tad(a), sad(a), tud(a)) u jednu riječ (npr. dokad, dokud, dosad, dotad, dotud, otad, otkad, otkud, otud, zasad), bez promjene značenja pišu se nesastavljeno kad ih se želi posebno istaknuti i naglasiti. U prijedložnome izrazu (prijedlog + prilog) prilog se piše s naveskom, npr. To ti je dosta i za sada i za poslije.

b) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog ili prefiks, a druga zamjenica: dočim, međutim, nato, netom, ponešto, potom (ali po tome), pritom (ali pri tome), stoga, usto, uto, zatim, zato

c) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog ili prefiks, a druga imenica:

  • doduše, dogodine, dopodne, dopola, dovijeka, ispočetka, izjutra, načas, načetvero, načistac, nadušak, nadvoje, naglas, nagodinu, naime, naiskap, naizgled, naizust, najesen, naodmet, naoko, napamet, napola, naposljetku, naprečac, napretek, naruku, nasilu, nasmrt, nasreću, natroje, navečer, navijek, navlas, nažalost, nizbrdo, odoka, odreda, oglavu, otprilike, podvečer, popodne, poslijepodne, predjutro, predvečer, prijepodne, sleđa, smjesta, učas, udalj, udvoje, uglas, uistinu, ujesen, ujutro, ukorak, ukoštac, ukriž, ukrug, unedogled, unepovrat, usput, ustranu, utroje, uvečer, uvijek, uvis, uzbrdo, začas, začudo, zaredom, zauzvrat, zboka
  • naprimjer (i na primjer), navrijeme (i na vrijeme), odsrca (i od srca)
U prilogu se naglasak nužno ne prebacuje na prednaglasnicu. Prema fonološkome načelu u hrvatskome jeziku naglasak prelazi na prednaglasnicu samo kad je na srednjemu slogu naglasne cjeline silazni naglasak: u jȕtro > ȕjutro, na pȁmēt > nȁpamēt, u jȅsēn > ȕjesēn, ali: do dúšē > dodúše, bez súmnjē > besúmnjē, na prèčac > naprèčac, na jedànpūt > najedànpūt, na prímjer > naprímjer, na vrijéme > navrijéme.

razlikuje se
sastavljeno nesastavljeno
Nije doduše mnogo, ali je ipak nešto. Više mu je stalo do duše nego do tijela.
Upitno je međutim to što je rekao. Živio je među tim ljudima.
Kreni ti nadesno, a ja ću nalijevo. Stani ti na desno krilo, a ja ću na lijevo.
Rastavi to nadvoje. Mislio je na dvoje ljudi.
Govorio je naglas. Hladno piće loše mu je utjecalo na glas.
Zna sve napamet. Ne pada mi na pamet.
Uzmimo naprimjer / na primjer ovu rečenicu. Ne misli na primjer nego na pravilo.
Dođi navečer! Ići ćemo na večer poezije.
Učinili smo to navrijeme / na vrijeme. Kako danas gledate na vrijeme koje ste proveli u hrvatskome kazalištu?
Odsrca / od srca ti želim sve najbolje. Umro je od srca.
Učas su sve napravili. Došli su u nezgodan čas.
Ujesen uvijek putujemo. Lijepo vrijeme protegnulo se i u ranu jesen.
Dođi ujutro. Najbolje spavam u vrijeme kad noć prelazi u jutro.
Zdesna i slijeva sjede mu prijatelji. Počni najprije s desnoga kraja, pa onda s lijevoga.

d) neodređeni prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je prva sastavnica i-,ne- ili ni- :

  • i- : igdje, ijednom, ikad, ikako, ikamo, ikoliko, ikud, imalo, ionako, iotkud, isuviše, izašto
  • ne- : nedaleko, nedavno, nedugo, negdje, nejednako, nejednom, nekad, nekako, nekamo, nekoliko, nekud, nemalo, nemilo, neodlučeno, nepravo, neprestano, nerado, neriješeno, nerijetko, nesavjesno, neskromno, nesvjesno, nevaljano, neveselo
  • ni- : nigdje, nijedanput, nijednom, nikad, nikako, nikamo, nikoliko, nikud, nimalo, niodakle, niotkud, niukoliko, nipošto, nizašta, nizašto

e) superlativi priloga: najbolje, najčešće, najduže, najgore, najjače, najjednostavnije, najposlije, najprije, najradije, najviše

f) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je druga sastavnica -put : četiriput, desetput, devetput, dvanaestput, dvaput, jedanput, kojiput, kolikoput, mnogoput, osamput, petput, pokojiput, sedamput, stoput, šestput, tisućuput, tridesetput, trinaestput, triput, višeput

g) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je prva sastavnica prilog, a druga sastavnica -god : gdjegod, kadgod, kakogod, kamogod, kolikogod, kudgod, otkudgod

Prilog i sveza priloga i čestice god razlikuje se značenjski:

kadgod 'katkad' / kada god 'svaki put'

kakogod 'nekako' / kako god 'bilo kako'

kamogod 'nekamo' / kamo god 'bilo kamo'

kolikogod 'nekoliko' / koliko god 'koliko bilo', 'ma koliko'

kudgod 'nekuda' / kuda god 'bilo kuda'

otkudgod 'odnekud' / otkuda god 'bilo otkud'.

h) prilozi nastali od barem dviju punoznačnih sastavnica:

  • bogme, bogzna, dabogda, ubibože, žalibože, istinabog, dozlaboga
  • gdjegdje, gdjekad, gdjekamo, gdjekud
  • kadšto, katkad, kojegdje, kojekad, kojekako, kojekamo, kojekoliko, kojekud
  • maločas, malogdje, malokad, maloprije
  • poludesno, polulijevo, polukružno, poluiskreno
  • štogdje, štokad, štokud, štoviše
  • svejednako, svejedno, sveudilj, sveukupno
  • dakako, sutradan, tobože, budzašto, dandanas
  • akobogda, bogteveseli (i bokteveseli), bogtepitaj (i boktepitaj).
Jezične jedinice akobogda, bogteveseli (i bokteveseli), bogtepitaj i (i boktepitaj) mogu se pisati i nesastavljeno ako Bog / bog da, Bog / bog te veseli i Bog / bog te pitaj, ali tako napisane nisu prilozi.


Višerječnice

Kao dvije ili više riječi pišu se sveze riječi:

  • prilog i prilog: bogzna gdje, bogzna kako, bogzna kamo, bogzna koliko, bogzna kuda, bogzna što, jedva jedvice, kad tamo, malo kasnije, malo poslije, malo ranije
  • prilog i čestica: desetak puta, koliko puta, mnogo puta, nekoliko puta, kako li, koliko li, kada bilo, gdje bilo, kako bilo, bilo gdje, bilo kamo, bilo kada, bilo kako, bilo koliko, ma gdje, ma kamo, ma kada, ma kako, ma koliko
  • prilog i glagol ili glagolski prilog: pravo reći, pravo rekavši, tako rekavši, bolje rečeno, bolje reći, bolje rekavši
  • prilog i skup riječi mu drago: gdje mu drago, kad mu drago, kako god mu drago, kako mu drago, koliko mu drago, kuda mu drago
  • imenica i glagol: Bože pomozi, Bože sačuvaj
  • prijedlog i pridjev: u protivnome, u suprotnome
  • prijedlog i imenica:
    • biti bez brige, doći komu na oči, stati komu na put, imati što pri ruci, pratiti koga u stopu, povući koga za nos, dobiti po nosu, stajati uz put, odmaknuti od oka, odstupanje od reda, govoriti komu što u lice, skresati komu što u brk, udarilo je komu što u glavu, puhnulo je komu što u glavu, zaboraviti kao na smrt, leži komu što na srcu,  uzimati što k srcu, iznijeti na sunce, dočekati se na noge, pogledati istini u oči, istini za volju
    • na primjer (i naprimjer), na vrijeme (i navrijeme), od srca (i odsrca)
Kad su prijedlog i imenica u svojemu osnovnom značenju, uvijek se pišu nesastavljeno: Mislim na primjer pod brojem pet., Kako danas gledate na vrijeme provedeno u školi?, Baka mu je umrla od srca.
  • prijedlog i prilog:
    • na bijelo (bakalar na bijelo), na crveno (bakalar na crveno), na plavo (pastrva na plavo), na kiselo (teleća pluća na kiselo), na lešo (špinat na lešo), na malo (trgovina na malo), na naglo (odrezak na naglo), na veliko (prodaja na veliko), u prazno (pucanj u prazno), na hladno (puhanje na hladno)
    • do danas, do jučer, do prekjučer, do prekosutra, od danas, od jučer, od prekjučer, od prekosutra
    • do sutra (i dosutra).


Pisanje sa spojnicom

Sa spojnicom se piše:

a) sveza dvaju priloga: amo-tamo, brže-bolje, danas-sutra, desno-lijevo, dvaput-triput, gore-dolje, jedanput-dvaput, kad-tad, kadli-tadli, kako-tako, koliko-toliko, lijevo-desno, malo-malo, malo-pomalo, manje-više, nadvoje-natroje, naprijed-nazad, navrat-nanos, okolo-naokolo, ovamo-onamo, ovdje-ondje, pola-pola, pošto-poto, skroz-naskroz, tako-tako, tamo-amo, toplo-hladno, koliko-toliko, više-manje, zbrda-zdola

b) sveza dviju nesamostalnih leksičkih jedinica u priložnome značenju: cakum-pakum, ciguli-miguli, cik-cak, cile-mile, ho-ruk, kuku-lele, li-la, mile-lale, šuć-muć, tip-top.



 VRH


Prijedlozi



Jednorječnice

Kao jedna riječ pišu se prijedlozi tvoreni od dviju sastavnica: dovrh, nadno, nadohvat, nadomak, nakraj, namjesto, nasred, navrh, pokraj, potkraj, povrh, uime, ukraj, umjesto, uoči, usprkos, usuprot, ususret, uinat, uvrh.


razlikuje se
Čekam te navrh brda. Čekam te na vrhu brda.
Kazao je to uime kluba. U ime mi ne diraj!
U ime Oca i Sina i Duha Svetoga...
Umjesto njega doći će ona. Dođi u mjesto rođenja moje majke.
Bili smo uzbuđeni uoči početka natjecanja. Pogledaj me u oči.
Izišli su ususret korisnicima. Ne polažu nade u susret s njom.


Višerječnice

Kao više riječi pišu se sveze riječi u prijedložnoj funkciji: do kraja, od prije, preko puta, pri tome, s kraja, s početka.

razlikuj
prijedložna skupina prilog
Učinit ću to do kraja godine. Razjasnimo to dokraja.
Nisam više ista kao od prije deset godina. Znam ga otprije.
Parkirali smo preko puta hotela. Parkirajte prekoputa.
Ostajemo pri tome rješenju. Pjevali su i pritom plesali.
Slušali smo ploče s kraja osamdesetih. Stajala sam skraja i čekala te.
Razmišljam o liku s početka romana. O njoj sam spočetka mislila sve najbolje.


 VRH


Veznici



Jednorječnice

Kao jedna riječ pišu se: akoli, dočim, dokad, doli, eda, iako, kadli, kadno, kakono, kamoli, negoli, nekmoli, otkad, otkako, otkud, štono, tadli.



Višerječnice

Kao dvije riječi ili više njih pišu se: eda bi, gdje god, kad god, kako god, kamo god, koliko god, kud god, otkud god.



 VRH


Usklici



Jednorječnice

Kao jedna riječ pišu se: bestraga, bogami, bogamu, bogati, bogdaj, dođavola, dosutra, doviđenja, dovraga, kvragu, nazdravlje, pobogu, upomoć, uslast, uzdravlje, zaboga, zbogom.

Usklici aha, apciha, apćiha, beee, brrr, ijuju, juhu, juhuhu, kokodak, kukuc, kukuriku, muuu, ohoho, psss mogu se pisati i: a-ha, ap-ciha, ap-ćiha, be-e-e, br-r-r, iju-ju, ju-hu, ju-hu-hu, ko-ko-dak, ku-kuc, ku-ku-ri-ku, mu-u-u, o-ho-ho, ps-s-s.


Višerječnice

Kao dvije riječi pišu se: dobar dan, dobra večer, dobro jutro, laku noć, dobro došao.



Pisanje sa spojnicom

Sa spojnicom se pišu:

a) usklici koji se ponavljaju: av-av, bip-bip, bla-bla, bum-bum, c-c-c, čin-čin, ću-ću, gic-gic, ha-ha-ha, hi-hi-hi, hu-hu, kra-kra, ku-ku, kuc-kuc, jao-jao, joj-joj, mic-mic, mijau-mijau, mljac-mljac, no-no, njam-njam, pa-pa, pi-pi, rok-rok, šljap-šljap, šmrc-šmrc, tok-tok-tok, tu-tu, vau-vau, z-z-z, živ-živ

b) usklici koji se spajaju: bi-bip, bim-bam-bom, bum-tras, din-don, eci-peci-pec, klik-klak, tik-tak, tiru-riru.



 VRH


Čestice

Čestice put, puta, li i god pišu se nesastavljeno s riječju koja je ispred njih: Drugi put pitat ću tebe., Tri puta je dosta., Je li ti dosadno?, Volim je kakva god bila.

Sastavnice -put, -li i -god pišu se i sastavljeno s riječi koja je ispred njih. Tada nastaju prilozi, veznici i zamjenice: Dvaput smo se sreli.; Nije ni dobra, a kamoli plemenita.; Ako tkogod dođe, pozovi me.


 VRH


Pisanje riječi iz stranih jezika



Pisanje općih riječi i sveza

Riječi iz stranih jezika mogu biti preuzete u hrvatski tekst bez prilagodbe (strane riječi) ili više ili manje prilagođene hrvatskomu jezičnom sustavu (posuđenice). Strane riječi ne pripadaju hrvatskomu jeziku iako se u njemu mogu naći zbog stilističkih ili terminoloških razloga. Ako se nađu u hrvatskome tekstu, treba ih pisati ukošeno kako bi se označilo njihovo strano podrijetlo.

Riječi i sveze riječi iz stranih jezika pišu se ovisno o stupnju njihove prilagođenosti hrvatskomu jeziku:

a) izvorno, tj. onako kako se pišu u jeziku iz kojega su preuzete, i to ukošeno ako se ne uklapaju u glasovni sastav hrvatskoga jezika:

  • strane riječi: attachment, brainstorming, buffet, bungee jumping, café, catering, celebrity, copyright, gadget, intermezzo, jacuzzi, paparazzo, patch, pizza, pizzeria , sommelier, wellness, widget

Navođenje stranih riječi i posuđenica u pravopisu ne znači da mi uporabu tih riječi preporučujemo u hrvatskome jeziku. One se u njemu mogu nalaziti iz stilističkih razloga ili zato što još nije pronađena odgovarajuća hrvatska istovrijednica. U pravopisu se navodi kako sa stranima riječima treba postupati ako se nađu u hrvatskome tekstu.

Strane se riječi pišu ukošeno ako odudaraju od glasovnoga sastava hrvatskoga jezika, npr. attachment. Ako ne odudaraju od glasovnoga sastava hrvatskoga jezika, ne pišu se ukošeno i smatraju se posuđenicama, npr. printer.

Ako se pojave u hrvatskome tekstu, stranu riječ treba, kad god je to moguće, zamijeniti hrvatskom riječju ili svezom: attachment – privitak; bypass – premosnica; call-centar – pozivni centar; copyright – autorsko pravo; e-mail – e-pošta, e-poruka, e-adresa ; donor – darivatelj ; futsal – mali nogomet ; header – zaglavlje; jackpot – glavni zgoditak; pacemaker – srčani stimulator; printer – pisač; remake – preradba; rent-a-car iznajmljivanje automobila; revival – oživljavanje; software – programska podrška; stage – pozornica; summit – sastanak na vrhu.

Strane riječi sklanjaju se tako da se oblični nastavak dodaje bez spojnice: catering, cateringa, cateringu..., pizza , pizze, pizzi.

  • posvojni pridjevi izvedeni od stranih riječi: celebrityjev, paparazzov, sommelierov
  • strane riječi u polusloženicama: offshore-tvrtka, rock-koncert, rohbau-gradnja, pret-a-porter-kolekcija, wellness-centar
  • strani izrazi i poslovice: a la carte, a priori, ad acta, ad hoc, ad hominem, bona fide, by the way, casus belli, corpus delicti, curriculum vitae, de facto, differentia specifica, hic et nunc, in vitro, lapsus calami, lingua franca, off the record, pars pro toto, per aspera ad astra, per se, perpetuum mobile, salto mortale, sui generis, tabula rasa, von oben, vox populi
  • neki glazbeni nazivi:
    • a cappella, adagio, allegrissimo, allegro, crescendo, decrescendo, fortissimo, mezzoforte, mezzosopran, pianissimo, piano, pizzicato, solfeggio, staccato, vivace
    • blues, break dance, country, eurodance, funky, heavy metal, high energy, house, indie, italo disco, jazz, punk, rave, reggae, rock, rock and roll, soul, techno, trance
Neki se glazbeni nazivi mogu pisati i fonetizirano: džez, pank, rok, solfeđo.
  • neki poštanski nazivi:par avion, porto franco, poste restante
  • latinski nazivi živih bića: Daucus carota (mrkva), Fragaria vesca (šumska jagoda), Homo sapiens (čovjek), Lumbricus terrestris (kišna glista), Ornithorhynchus anatinus (čudnovati kljunaš), Procyon lotor(rakun), Rubus idaeus (malina)
Latinski se nazivi u hrvatskome tekstu ne sklanjaju: Proveli su opsežna istraživanja na Lumbricus terrestris.

b) fonetizirano, tj. prilagođeno hrvatskomu jeziku:

  • posuđenice i njihove izvedenice: aluminij , apneja, bilijar, boks, čips, evergrin, folksdojčer, garsonijera, gastarbajter, intervju, kapučino, kurikul , laboratorij, menadžer, originalno , paviljon, radijus , rezonancija, sendvič, tajkun, ureja, viski, žardinijera; folksdojčerski, gastarbajterov, menadžerski, paviljonski
  • tvorenice od stranih riječi osim posvojnih pridjeva: brejkdenser, hevimetalac, panker, rejver, rokerski, rokerica, someljerski, šopingoholičarka
  • tvorenice od stranih imena osim posvojnih pridjeva:
    • čegevarist, darvinist, fulbrajtovka, humboltovac, marksist
    • darvinizam, marksizam, tačerizam, trockizam
    • botičelijevski, bredpitovski, davinčijevski, donkihotovski, jelmslevski, kamijevski, kimilsungovski, kjerkegorski, miroovski, nojmanski, sosirovski, šekspirovski, vangogovski
    • kafkijanski, ničeanski, petrarkistički, šekspirijanski
Ako iz odnosnoga pridjeva nije jasno od kojega je imena izveden, može se u osnovi odnosnoga pridjeva zadržati i izvorni zapis imena do tvorbene granice: Breughel – breughelovski, Hjelmslev – hjelmslevski, Kierkegaard – kierkegaardski, Neumann – neumannski, O'Neill – oneillovski, Saint-Exupéry – saintexupéryjevski.
  • pridjevi od zemljopisnih imena: bolonjski, bridžtaunski, buenosaireski, ciriški, čikaški, dablinski, dejtonski, džordžtaunski, glazgovski, hamburški, haški, lefenski, milvokijski, minhenski, monački, njujorški, oksfordski, pekinški, šangajski, šengenski, tokijski, vusterski, ženevski
Ako iz odnosnoga pridjeva nije jasno od kojega je imena izveden, može se u osnovi odnosnoga pridjeva zadržati i izvorni zapis imena do tvorbene granice: Bridgetown – bridgetownski, Georgetown – georgetownski, Leuven – leuvenski, Milwaukee – milwaukeejski, Worcester – worcesterski.
  • imena stanovnika: Bejrućanka, Bolonjac, Cirišanin, Drezdenac, Edinburžanka, Hirošimljanin, Hongkonžanin, Kjoćanka, Njujorčanin, Sandiježanin, Sanmarinka, Sidnejac, Šrilančanka, Tokijac, Ženevljanka
Ako je iz imena naseljenoga mjesta teško izvesti ime njegova stanovnika, može se upotrijebiti obrazac stanovnik + ime mjesta u genitivu: stanovnik Bridgetowna, stanovnica Georgetowna, stanovnici Leuvena, stanovnik Los Angelesa, stanovnice Milwaukeeja, stanovnik Osla.
  • nazivi mjernih jedinica: amper, džul, farad, gram, hektar, henri, herc, inč, kilogram, kubik, kulon, litra, metar, om, vat
  • nazivi kemijskih elemenata: ajnštajnij, kirij, raderfordij
  • egzotizmi:
    • avokado, bambus, kivi, kokos, liči, mango, marakuja, papaja, sekvoja, šitake
    • gnu, irvas, jak, koala, ljama, orangutan
    • boršč, karpačo, kečap, kefir, kroasan, kus-kus, lazanje, makaroni, njoki, paelja, sejtan, sendvič, suši, špageti, tofu, tortilja
    • burbon, džin, kapučino, mastika, sake, sangrija, šampanjac, tekila, viski, votka
    • bendžo, bolero, didžeridu, flamenko, kazačok, polka, sirtaki
    • džiju-džicu, džudo, karate, kjokušin, kungfu, šotokan
    • hacijenda, iglu, jurta, pagoda, vigvam, zigurat
    • bolivar, cent, dinar, dolar, drahma, euro, filir, forinta, franak, funta, groš, gulden, kruna, lej, lev, lira, marka, rubalj, šiling, zlot
    • feredža, fes, kilt, kimono, mokasina, pončo
    • emir, gejša, lord, nindža, samuraj, šah, šeik, šerif, šogun
    • bumerang, jatagan, šuriken, tomahavk
    • cunami, džihad, fengšui, gejša, ikebana, kabuki, kibuc, origami, polder, vudu.

U posuđenicama iz latinskoga jezika prefiksi ab-, ob-, sub- zbog jednačenja po zvučnosti pišu se kao ap-, op-, sup-: apsces, apscisa, apsolut, apsolutist, apsolvent; opservacija, opservatorij, opsesija, opskurnost, opstrukcija; supkategorija, supkulturni, supkutani, supskripcija, supstandard, supstantiv, supstitucija, supstrat, suptropski.

U posuđenicama iz latinskoga jezika prefiks sub- ne mijenja se pred glasom p: subpapilaran, subperiodizacija, subpolaran.



 VRH


Pisanje imena

Način pisanja stranih imena ovisi o pismu kojim je ime izvorno napisano, vremenu preuzimanja imena, stupnju poznatosti i udomaćenosti u hrvatskome jeziku te jeziku posredniku. Stoga je nemoguće dati jasna i jednoznačna pravila koja se mogu primijeniti na sve slučajeve.

Imena iz stranih jezika pišu se:

a) izvorno, tj. onako kako se pišu u jeziku iz kojega su preuzeta:

  • osobna imena iz jezika koji se služe latinicom: Angelina Jolie, Anthony Hopkins, Antoine de Saint-Exupéry, Björn Rune Borg, Burak Özçivit, Hans Christian Orsted, Hashim Thaçi, John Maxwell Coetzee, Karel Poborský, Lech Wałęsa, Ludwig van Beethoven, Nadia Elena Comăneci, Pablo Picasso
  • imena gradova iz jezika koji se služe latinicom (osim egzonima i onih imena koja se zapisuju prema izgovoru u hrvatskome): Belo Horizonte, Bonn, Edinburgh, Guatemala, Luxembourg, Lyon, Monaco , New York, Ottawa, Singapore, Tallinn, Vilnius
  • imena nekih pokrajina, saveznih država i drugih teritorijalnih sastavnica iz jezika koji se služe latinicom: Champagne, Idaho, Kentucky, Languedoc, Mallorca, Mississippi, New Hampshire, Queensland, Ruhr, Saarland/Saar, Utah, Wales, Winnipeg

b) prema uobičajenome izgovoru u hrvatskome:

  • osobna i zemljopisna imena iz jezika koji se služe ćirilicom :
    • Ana Karenjina, Andrej Bolkonski, Andrej Ševčenko, Boris Demidovič, Dmitrij Anatoljevič Medvjedev, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Goce Delčev, Hristo Stoičkov, Kočo Racin, Lav Nikolajevič Tolstoj, Mihail Sergejevič Gorbačov, Sergej Bubka, Todor Živkov, Vasilij Pavlovič Aksjonov
    • Altaj, Černobil, Dnjepar, Dnjepropetrovsk, Harkov, Kijev, Lavov, Moskva, Ohrid, Sankt-Peterburg, Soči, Sofija, Ural
S obzirom na to da su i osobna i ostala imena iz ukrajinskoga u hrvatski često ušla prema ruskome izgovoru, istovrijedno je i njihovo pisanje prema transfonemizacijskim pravilima koja vrijede za prenošenje ukrajinske ćirilice na hrvatsku latinicu: Čornobilj, Kijiv, Ljviv, Dnjipro, Dnjipropetrovsk, Harkiv, Sergij Bubka, Andrij Ševčenko, a za nova imena mjesta i osobna imena preporučuje se transfonemizacija iz ukrajinskoga jezika. Za znanstvene potrebe (zemljovidi, filološka istraživanja i sl.) moguće je primjenjivati i transliteraciju.
  • osobna imena iz jezika koji se ne služe latinicom ili ćirilicom: Ban Ki Mun, Bašar al Asad, Jaser Arafat, Kim Il Sung, Mao Ce Tung , Moše Kacav, Mahmud Abas, Moamer Gadafi, Benazir Buto, Pervez Mušaraf, Jukio Mišima, Akira Kurosava, Georgios Papandreu, Melina Merkuri, Konstantinos Gavras, Haile Selasije, Vo Van Kiet
Osobna i zemljopisna imena iz jezika koji se ne služe latinicom mogu se pisati i prema transkripcijskim i transliteracijskim pravilima za pojedine jezike i pismo: Mao Zedong, Yasser Arafat, Moshe Katsav, Kim Il-sung, Ban Ki-moon, Bashar al-Assad, Mahmoud Abbas, Muammar al-Gaddafi, Benazir Bhutto, Pervez Musharraf, Yukio Mishima, Akira Kurosawa, Georgios Papandreou, Melina Mercouri, Constantinos Gavras; Bombay, Fukushima, Hiroshima, Kyoto, Beijing, Pyongyang.
  • zemljopisna imena iz jezika koji se ne služe latinicom ili ćirilicom:
    • Bejrut, Bombaj, Fukušima, Hirošima, Jokohama, Kairo, Kjoto, Nagoja, Nišapur, Pjongjang, Šangaj, Tokio
    • Ararat, Fudži, Himalaja, Hindukuš
    • Hokaido, Honšu, Kjušu, Tajvan

c) prema transkripcijskim i transliteracijskim pravilima za pojedine jezike i pisma:

  • Dositej Obradović, Goce Delčev, Hristo Botev, Jovan Sterija Popović, Milka Ivić, Nikolaj Pešalov
  • Černigiv, Černivci, Doneck, Kryvyj Rig, Mykolajiv, Rivne, Zaporižja
  • Mykola Arkas
  • Vo Van Kiet, Yoko Ono
Imena registriranih robnih marka proizvoda i tvrtka koje imaju predstavništva širom svijeta pišu se onako kako su ti proizvodi i tvrtke registrirani: Hyundai, Toyota. Organizacija koje međunarodno djeluju: Al Qaida, Mossad, i osobe koje žive u sredinama u kojima se piše latinicom: Yoko Ono, pišu se onako kako je to uobičajeno, tj. onako kako oni to sami na latinici pišu.

Prilagođuju se hrvatskomu jeziku:

a) osobna imena pojedinih svjetovnih i duhovnih uglednika te povijesnih osoba: Ivana Orleanska, Karlo Veliki, kraljica Elizabeta, Luj XIV., papa Franjo

b) osobna imena iz klasičnih jezika: Ahilej, Aristotel, Gaj Julije Cezar, Klitemnestra, Marko Licinije Kras, Medeja, Pitagora, Seneka, Sokrat

Imena iz starogrčkoga i latinskoga jezika pišu se u transkribiranome obliku te podliježu morfološkim prilagodbama:

Ἀχɩλλεύς – Ahilej, Caesar – Cezar, Αìνείας – Eneja, Οìδίπους – Edip, Αἴσχυλος – Eshil, Catullus – Katul, Ὀδυσσεύς – Odisej, Plinius – Plinije, Praetextatus – Pretekstat.

Transkripciji ne podliježu latinska imena poput Cibalia, Croatia, Marsonia, koja se u pravilu rabe u izvornome liku.

U zahtjevnijoj uporabi, u stručnome i višemu stilu, dopušteno je imena iz starogrčkoga i latinskoga jezika pisati u transliteriranome obliku uz prilagodbu ograničenu samo na nastavak, npr. Akhillej / Achillej, Aiskhyl / Aeschyl, Ainei(j)a, Caesar, Catull, Odyssej, Plinij, Praetextat i slično.

c) sadašnja i povijesna imena nekih gradova (egzonimi):

  • Aleksandrija, Atena, Bagdad, Beč, Budimpešta, Bukurešt, Čeljabinsk, Damask, Drač, Firenca, Jeruzalem, Kijev, Konstanca, Kopar, Kopenhagen, Krakov, Lavov, Lisabon, Mohač, Napulj, Pariz, Pečuh, Peking, Prag, Rim, Skadar, Solun, Temišvar, Trst, Varšava, Venecija, Ženeva
  • Beljak, Carigrad, Celovec, Jakin, Mletci, Petrograd, Požun

d) imena kontinenata: Afrika, Antarktika, Australija, Azija, Europa, Južna Amerika, Sjeverna Amerika

e) imena država: Alžir, Austrija, Džibuti, Bjelokosna Obala, Gvatemala, Istočni Timor, Italija, Kuvajt, Luksemburg , Mjanmar, Monako, Nizozemska, Njemačka, Sijera Leone, Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

f) imena mnogih pokrajina, saveznih država i drugih teritorijalnih sastavnica: Aljaska, Bavarska, Donja Saska, Engleska, Havaji, Južna Karolina, Kalifornija, Katalonija, Koruška, Lombardija, Mandžurija, Provansa, Saska, Sjeverna Irska, Sjeverna Karolina, Sjeverna Rajna i Vestfalija, Škotska, Teksas, Tibet

g) imena nekih planina i rijeka: Kilimandžaro, Kordiljeri, Sena, Visla.



 VRH


Pisanje oblika i posvojnih pridjeva od općih riječi i imena

Oblici i posvojni pridjevi od općih riječi i imena pišu se u skladu s izgovorom u hrvatskome:

a) opće riječi:

  • buffet [bife], buffeta [bifea], buffetu [bifeu]
  • café [kafe], caféa [kafea], caféu [kafeu]
  • paparazzo [paparaco], paparazza [paparaca], paparazzu [paparacu]..., paparazzov [paparacov]
  • sommelier [somelje], sommeliera [someljea], sommelieru [someljeu]..., sommelierov [someljeov]

b) imena:

  • Giorgio [đorđo], Giorgia [đorđa], Giorgiu [đorđu]..., Giorgiom [đorđom]; Giorgiov [đorđov]
  • Noah [noa], Noe [noe], Noi [noi]..., Noom [noom]; Noin [noin]
  • Oprah [opra], Opre [opre], Opri [opri]..., Oprom [oprom]; Oprin [oprin]
  • Sarah [sara], Sare [sare], Sari [sari]..., Sarom [sarom]; Sarin [sarin]
  • Utah [juta], Ute [jute], Uti [juti]..., Utom [jutom]
  • George [džordž], Georgea [džordža], Georgeu [džordžu]..., Georgeem [džordžem]; Georgeev [džordžev]
  • Browne [braun], Brownea [brauna], Browneu [braunu], Browneom [braunom]; Browneov [braunov]
  • Pierre [pjer], Pierrea [pjera], Pierreu [pjeru]..., Pierreom [pjerom]; Pierreov [pjerov]
  • Jeanette [žanet], Jeanette [žanet], Jeanette [žanet]..., Jeanette [žanet]; Jeanettein [žanetin]
  • Lotte [lote], Lotte [lote], Lotte [lote]..., Lotte [lote]; Lottin [lotin]
  • Braille [braj], Braillea [braja], Brailleu [braju]..., Brailleem [brajem]; Brailleev [brajev]
  • Dante, Dantea, Danteu..., Danteom; Danteov
  • Derrida [derida], Derridaa [deridaa], Derridau [deridau]..., Derridaom [deridaom]; Derridaov [deridaov]
  • Mary [meri], Mary [meri], Mary [meri]..., Mary [meri]; Maryn [merin]
  • Dolores, Dolores, Dolores..., Dolores; Doloresin
  • Dorothea, Dorothee, Dorothei..., Dorotheom; Dorothein
  • Bosch [boš], Boscha [boša], Boschu [bošu]..., Boschem [bošem]; Boschev [bošev]
  • Bush [buš], Busha [buša], Bushu [bušu]..., Bushem [bušem]; Bushev [bušev]
  • Winnetou [vinetu], Winnetoua [vinetua], Winnetouu [vinetuu]..., Winnetouom [vinetuom]; Winnetouov [vinetuov].

Sklonidba stranih imena, osim u slučaju zapisa glasa j i pisanja završnoga e koje se ne čita, nije pravopisni nego gramatički problem.

Glas j izgovara se i zapisuje između osnove i nastavka u oblicima stranih riječi koje u izgovoru završavaju na i, io, ia i posuđenica koje u pismu završavaju na i, io te između tvorbene osnove i nastavka u tvorenicama od tih riječi:

a) strane riječi: celebrity, celebrityja, celebrityju..., celebrityjev; pizzeria, pizzerije, pizzeriji...; portfolio, portfolija, portfoliju

b) posuđenice: dendi, dendija, dendiju..., dendijem, dendijev; okapi, okapija, okapiju..., okapijem, okapijev; radio, radija, radiju..., radijem i radiom, radijski; reiki, reikija, reikiju...; studio, studija, studiju..., studijem i studiom, studijski

c) strana imena:

  • Appendini, Appendinija, Appendiniju..., Appendinijem, Appendinijev; Botticelli, Botticellija, Botticelliju..., Botticellijem, Botticellijev, Petőfi, Petőfija, Petőfiju..., Petőfijem, Petőfijev, Verdi, Verdija, Verdiju..., Verdijem, Verdijev
  • Vigny [vinji], Vignyja [vinjija], Vignyju [vinjiju]..., Vignyjem [vinjijem], Vignyjev [vinjijev]
  • Tennessee [tenesi], Tennesseeja [tenesija], Tennesseeju [tenesiju]..., Tennesseejem [tenesijem], Tennesseejev [tenesijev]; Milwaukee [milvoki], Milwaukeeja [milvokija], Milwaukeeju [milvokiju]..., Milwaukeejem [milvokijem], milvokijski; Coetzee [kuci], Coetzeeja [kucija], Coetzeeju [kuciju]..., Coetzeejev [kucijev]
  • Camus [kami], Camusja [kamija], Camusju [kamiju]..., Camusjem [kamijem], Camusjev [kamijev]; Denis [deni], Denisja [denija], Denisju [deniju]..., Denisjem [denijem], Denisjev [denijev]
  • Ardelio, Ardelija, Ardeliju..., Ardelijem i Ardeliom, Ardelijev; Tokio, Tokija, Tokiju..., Tokijem i Tokiom, tokijski
  • Almería, Almeríje, Almeríji..., Almeríjom, almerijski; Maria, Marije, Mariji..., Marijom, Marijin; Pia, Pije, Piji..., Pijom, Pijin
  • Chelsea [čelsi], Chelseaja [čelsija], Chelseaju [čelsiju]..., Chelseajem [čelsijem], Chelseajev [čelsijev]
  • Bernie, Bernieja, Bernieju..., Berniejem, Berniejev; Eddie, Eddieja, Eddieju..., Eddiejem, Eddiejev.

Pri sklonidbi stranih riječi važan je njihov izgovor, a ne zapis. Riječi kao solfeggio [solfeđo] i adagio [adađo] te imena kao Baggio [bađo], Boccaccio [bokačo] i Caravaggio [karavađo] ne završavaju skupinom glasova io. Slovo i oznaka je da se ispred njega čita nepčanik te se iza toga nepčanika i nastavka ne umeće glas j : solfeggio, solfeggia, solfeggiu...; Boccaccio, Boccaccia, Boccacciu, Boccacciom..., Boccacciov; Caravaggio, Caravaggia, Caravaggiu, Caravaggiom..., Caravaggiov.

Imena Brescia [breša], Perugia [peruđa] ne završavaju skupinom glasova ia. Slovo i oznaka je da se ispred njega čita nepčanik te se iza toga nepčanika i nastavka ne umeće glas j : Brescia, Brescie, Brescii..., Bresciom; Perugia, Perugie, Perugii..., Perugiom.

Strane riječi poput jedi [džedaj] te imena i prezimena poput György [đerđ], Nagy [nađ], Kállay [kalaj], Hemingway [hemingvej] ne završavaju glasom i te se stoga u njihovoj sklonidbi i u njihovim tvorenicama ne umeće j : jedi, jedia, jediu..., jediem, jediev; György, Györgya, Györgyu..., Györgyom, Györgyov; Nagy, Nagya, Nagyu..., Nagyev; Kállay, Kállaya, Kállayu..., Kállayem, Kállayev; Hemingway, Hemingwaya, Hemingwayu..., Hemingwayem, Hemingwayev.

Posvojni pridjev od stranih ženskih imena koja u izgovoru završavaju na i pišu se: Mary, Maryn; Annie, Annien; Natalie, Natalien.

Imena na -ca, -co u sklonidbi i tvorenicama u pismu zadržavaju -c-:

  • Jessica, Jessice..., Jessicom; Jessicin; Tosca, Tosce..., Toscom; Toscin; Casablanca, Casablance..., Casablancom; Salamanca, Salamance..., Salamancom
  • Petrarca, Petrarce..., Petrarcu; Petrarcin; Angelico, Angelica..., Angelicom; Angelicov.


 VRH


Kraćenje rijeći



Kratice

Kratice nastaju kraćenjem jedne ili više riječi (npr. br. je kratica od broj, jd. je kratica od jednina, tzv. je kratica od takozvani), pišu se malim početnim slovom i ne sklanjaju se . Kratice iznimno sadržavaju i veliko slovo (pH, Rh). Kratice u pravilu završavaju točkom.

Riječ se krati:

a) na početno slovo: č. (čitaj), g. (godina, gospodin), l. (lice), o. (otac), r. (razred), t. (točka), v. (vidi)

b) na početni suglasnički skup: bl. (blaženi, blažena), br. (broj), fr. (francuski), mn. (množina), pl. (plemeniti, plemenita), st. (stoljeće), str. (stranica), sv. (sveti; svezak)

c) na početni slog sa suglasnikom ili suglasničkim skupom drugoga sloga: ak. (akuzativ), čak. (čakavski), čit. (čitaj), dat. (dativ), dem. (deminutiv), dipl. (diplomirani), gen. (genitiv), god. (godina), gosp. (gospodin), hrv. (hrvatski), imp. (imperativ), instr. (instrumental), komp. (komparativ), kajk. (kajkavski), kat. (katolički), lok. (lokativ), mons. (monsinjor), nom. (nominativ), os. (osoba), pov. (povijesni), prof. (profesor), razr. (razred), slov. (slovenski), štok. (štokavski), tal. (talijanski), usp. (usporedi)

d) na početno i posljednje slovo: dr. (doktor), mr. (magistar), rn. (račun)

e) na početno slovo, suglasnički skup ili slog u kombinaciji s još kojim slovom suglasničkim skupom ili slogom: akad. (akademik), ing. (inženjer), jd. (jednina), msgr. (monsinjor), plf. (pluskvamperfekt), rkt. (rimokatolik, rimokatolički), rkp. (rukopis), stsl. (staroslavenski), tzv. (takozvani), vlč. (velečasni)

Uz kratice dr. i mr. pišu se i kratice na hrvatskome ili na latinskome jeziku koje označuju struku: dr. ek., dr. kem., mr. farm.; dr. iur. (lat. doctor iuris– doktor prava), dr. med. (lat. doctor medicinae – doktor medicine), dr. oec. (lat. doctor oeconomiae– doktor ekonomije), mr. pharm. (lat. magister pharmaciae– magistar farmacije), dr. h. c. (lat. doctor honoris causa– počasni doktor). Uz znanstvene titule dr. i mr. može se pisati kratica sc.dr. sc. (lat. doctor scientiarum– doktor znanosti), mr. sc. (lat. magister scientiarum– magistar znanosti). → 7.1.

Kratice za zvanja i zanimanja koje označuju status stečen diplomom pišu se iza imena i prezimena i odvajaju se zarezom: Ivana Horvat, prof. hrvatskoga jezika i književnosti; Ivan Horvatić, dr. spec. obiteljske medicine; Ivan Ivić, dipl. iur.; Petar Perić, univ. bacc. croat. (sveučilišni prvostupnik kroatologije); Petra Perić, univ. bacc. ing. geod. (sveučilišna prvostupnica inženjerka geodezije); Ivan Ivančić, mag. oec. (magistar ekonomske struke). → 3.2.

Znanstvene titule pišu se ispred imena i prezimena, a znanstveno-nastavna zvanja iza imena i prezimena: dr. sc. Ivana Ivančić, doc.; dr. sc. Ante Mihanović, red. prof.; akad. Stjepan Marković, red. prof.; dr. sc. Hrvoje Pavić, prof. emer. (lat. professor emeritus).

Sveučilišni profesori mogu pisati kraticu prof. dr. ispred imena i prezimena.

Neke riječi mogu imati i dvije kratice: čitaj (č. i čit.), gospodin (g. i gosp.), razred (r. i razr.), godina (g. i god.). Nazivi za padeže mogu se kratiti na dva načina: nominativ (N i nom.), genitiv (G i gen.), dativ (D i dat.), akuzativ (A i ak.), vokativ (V i vok.), lokativ (L i lok.) i instrumental (I i instr.).

f) na početno slovo i posljednji slog ili posljednja dva sloga: gđa (gospođa), gđica (gospođica).

Iza kratica gđa i gđica ne piše se točka. Te se kratice sklanjaju: gđa, gđe, gđi, gđom; gđica, gđice, gđici, gđicom.

Točka se ne piše ni iza preuzetih nesklonjivih kratica fra i don: fra Šimun, fra Šimuna, fra Šimunu; don Ivan, don Ivana, don Ivanu. → 4.1.2.

Više riječi krati se:

a) na početna slova svake riječi s točkom i bjelinama: d. d. (dioničko društvo), d. o. o. (društvo s ograničenom odgovornošću), j. t. d. (javno trgovačko društvo), m. r. (muški rod), n. r. (na ruke), o. g. (ove godine), p. n. (punim naslovom), s. r. (srednji rod), t. d. (trgovačko društvo), t. p. (tvrtka pojedinca), v. d. (vršitelj dužnosti), v. r. (vlastitom rukom), ž. r. (ženski rod) → 7.1.

Neke su kratice preuzete iz latinskoga jezika: a. a. (ad acta 'u spise'), p. c. (per capita 'po glavi, po osobi'), s. a. (sine anno 'bez godine'), s. v. (sub verbo/voce 'pod riječju' u rječniku).

b) tako da se prva riječ koja je veznik ne krati, a druga se krati i ima točku: i d. (i dalje), i dr. (i drugi), i sl. (i slično), u z. (u zamjenu)

c) na početni slog ili suglasnički skup s točkom i bjelinama: po. Kr. (poslije Krista), pr. Kr. (prije Krista), zk. ul. (zemljišnoknjižni uložak).

Neke se kratice višerječnih skupova riječi pišu bez bjelina s točkom na kraju: kbr. (kućni broj), itd. (i tako dalje), itsl. (i tomu slično), npr. (na primjer), tj. (to jest).

Kratice mogu biti prvi dio imenskih polusloženica: Rh-faktor, pH-vrijednost, e-pošta, e-adresa. → 4.1.3., → 7.13.



 VRH


Pokrate

Pokrate se pišu velikim slovima. Iznimno sadržavaju i malo slovo (BiH, ZeKaeM, Wi-Fi). U pravilu se sklanjaju (ne sklanjaju se pokrate iz latinskoga – N. N. i pokrate nastale kraćenjem pridjeva – UV, VKV) te ne završavaju točkom (osim pokrata iz latinskoga jezika).

Pokrate nastaju:

a) kraćenjem jedne riječi: UV, NKV, KV, VKV, PVC, TV

b) kraćenjem više riječi:

  • opće riječi: DNK (deoksiribonukleinska kiselina), RNK (ribonukleinska kiselina), POS (poticana stanogradnja), IO (izvršni odbor), NP (nacionalni park)
  • imena: HAK (Hrvatski autoklub), DHMZ (Državni hidrometeorološki zavod), HEP (Hrvatska elektroprivreda), EU (Europska unija)

Neke se pokrate čitaju prema nazivima slova od kojih su sastavljene (DC, DVD, HČSP, HOO, HNK, RH, SAD, UN), neke se čitaju kao riječi (AUDIO, FER, GOLJP, GONG, HAK, HAZU, HVIDRA, INA, JANAF, MIOC, NAMA, PIK, USKOK, STRUNA, ZAP), a neke se slovkaju (DLJI - Dubrovačke ljetne igre, HLJK - Hrvatska ljekarnička komora, JMBG - jedinstveni matični broj građanina, JNA - Jugoslavenska narodna armija, NJDR - Njemačka Demokratska Republika, SFRJ - Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija).

Neke pokrate ne sadržavaju sva početna slova riječi u višerječnome nazivu ili imenu koji se krate ili je u pokrati slovo koje nije početno slovo riječi u višerječnome nazivu ili imenu koji se krate: HAGENA (Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja), HANFA (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga), HVIDRA (Hrvatski vojni invalidi Domovinskog rata), REGOS (Registar osiguranika), RODA (Roditelji u akciji).

U pokratama se veznici i prijedlozi u pravilu izostavljaju: FER (Fakultet elektrotehnike i računarstva), HDK (Hrvatsko društvo za kvalitetu), PDV (porez na dodanu vrijednost), ZKP (Zakon o kaznenom postupku). Katkad se veznici pišu (u pravilu malim slovom): BiH (Bosna i Hercegovina), RRiF (Računovodstvo, revizija i financije).

Pokrate se često preuzimaju iz stranih jezika:

a) iz latinskoga: A. D. (anno Domini'godine Gospodnje, ljeta Gospodnjega'), L. S. (locus sigilli'mjesto pečata', po uzoru na latinsku nastala je i hrvatska pokrata M. P. 'mjesto pečata'), N. B. (nota bene'pazi dobro, napomena'), N. N. (nomen nescio'ne znam ime, netko nepoznat'), P. S. (post scriptum'poslije napisanoga, poslije svega')

b) iz ostalih jezika (najčešće iz engleskoga):

  • opće riječi: ADHD (attention deficit and hyperactivity disorder [a-de-ha-de]), AIDS (acquired immune deficiency syndrome [ejc]), BCG (Bacillus Calmette Guérin [be-se-že]), CD (compact disc [ce-de]), GPS (global positioning system [dži-pi-es]), LCD (liquid crystal display [el-ce-de]), LED (light-emitting diode [led]), PIN (personal identification number [pin]), USB (universal serial bus[u-es-be]), WC (water closet[ve-ce]), Wi-Fi (Wireless-Fidelity [vaj-faj])
  • imena: BBC (British Broadcasting Corporation[bi-bi-si]), BMW (Bayerische Motoren Werke[be-em-ve]), FBI (Federal Bureau of Investigation [ef-bi-aj]), FIFA (Fédération internationale de football associations [fifa])
Pokrate iz stranih jezika čitaju se na različite načine. Neke se pokrate čitaju kako se čitaju u jeziku iz kojega su preuzete (DDT – dichloro-diphenyl-trichloroethane [di-di-ti], BCG – Bacillus Calmette-Guérin [be-se-že], IQ – intelligence quotient [aj-kju], PC – personal computer [pi-si]), a neke se čitaju onako kako se u hrvatskome uobičajilo (PIN – personal identification number [pin], HIV – human immunodeficiency virus [hiv], WC – water closet [ve-ce], LCD – liquid crystal display [el-ce-de]), LED – light-emitting diode [led], CD – compact disc [ce-de]).


Oblici pokrata i njihove izvedenice

Pri sklonidbi pokrata te izvođenju pridjeva, imenica i glagola od njih padežni se nastavak ili sufiks dodaje osnovnomu liku pokrate. U pisanju se između pokrate i padežnoga nastavka ili sufiksa umeće spojnica: → 7.13.

HAZU, HAZU-a, HAZU-u, HAZU-om, HAZU-ov

HNK, HNK-a, HNK-u, HNK-om, HNK-ov

MUP, MUP-a, MUP-u, MUP-om, MUP-ov, MUP-ovac (i mupovac)

NATO, NATO-a, NATO-u, NATO-om, NATO-ov, NATO-ovac (i natoovac)

UNESCO, UNESCO-a, UNESCO-u, UNESCO-om, UNESCO-ov → 4.2.3.

ZET, ZET-a, ZET-u, ZET-om, ZET-ov, ZET-ovac (i zetovac)

SMS, SMS-a, SMS-u, SMS-om, SMS-ati  .

Pokrate RH (Republika Hrvatska) i BiH (Bosna i Hercegovina) nesklonjive su.

Kod pokrata ženskoga roda u kosim padežima i izvedenicama završno se a piše, ali se ne čita:

HINA, HINA-e, HINA-i, HINA-om, HINA-in

INA, INA-e, INA-i, INA-om, INA-in

IRA, IRA-e, IRA-i, IRA-om, IRA-in

NASA, NASA-e, NASA-i, NASA-om, NASA-in

CIA, CIA-je, CIA-ji, CIA-jom, CIA-jin. → 2.1.5.

Pokrate se mogu i leksikalizirati: Ina, Hina, Nama, Zet, Roda. Tada se oblični i tvorbeni nastavci ne odvajaju spojnicom: Ina, Ine, Inin; Hina, Hine, Hinin; Nama, Nami, Namin; Zet, Zeta, Zetov, zetovac; Roda, Rode, Rodin.

U hrvatski jezik preuzete su i leksikalizirane pokrate iz stranih jezika: sida (syndrome d'immunodéficitaire acquisé), gulag (Главное управление лагерей), radar (radio detection and ranging), laser (light amplification by stimulated emission of radiation), sonar (sound navigation and ranging), modem (modulator-demodulator).

Kod pokrata koje u izgovoru završavaju glasom i iza spojnice umeće se j ispred obličnih i tvorbenih nastavaka:

ACI, ACI-ja, ACI-ju, ACI-jem, ACI-jev

FOI, FOI-ja, FOI-ju, FOI- jem, FOI-jev → 2.1.5.

BBC [bi-bi-si], BBC-ja, BBC-ju, BBC-jem, BBC-jev

PC [pi-si], PC-ja, PC-ju, PC-jem, PC-jev.

Kod pokrata koje u izgovoru ne završavaju glasom i ne umeće se j ispred obličnih i tvorbenih nastavaka:

FBI [ef-bi-aj], FBI-a, FBI-u, FBI-em, FBI-evac

CSI [si-es-aj], CSI-a, CSI-u, CSI-em.

Pokrate mogu biti prvi dio imenske sveze i tada se ne sklanjaju: ACI marina, GM proizvod, LED žarulja, PET ambalaža, PR agencija, PVC stolarija, SF film, UV zrake, WTA lista. → 4.1.2.



 VRH


Inicijali

Imena ljudi krate se tako da se iza prvoga slova ili dvoslova piše točka:

S. (Stjepan) Radić, S. S. (Silvije Strahimir) Kranjčević, A. G. (Antun Gustav) Matoš, Lj. (Ljerka) Šram, Dž. (Dživo) Bunić Vučić, F. M. (Fjodor Mihajlovič) Dostojevski, W. (William) Shakespeare, Hans Ch. (Christian) Andersen, Ch. (Charles) Baudelaire, Th. (Thomas) Mann, G. (Giovanni) Cernogoraz, A. (Aaron) Spelling, L. (Lloyd) Banks.

Imena s dvjema sastavnicama sa spojnicom krate se tako da se točka stavlja iza prvoga slova svake sastavnice:

A.-M. (Ana-Marija) Markovina, A.-M. (André-Marie) Ampere, J.-J. (Jean-Jacques) Rousseau, J.-P. (Jean-Paul) Belmondo, J.-C. (Jean-Claude) Van Damme.

Katkad se krate sve riječi u imenima ljudi ili gradova. Inicijali se osamostaljuju i sklanjaju kao pokrate te zadržavaju bjeline između inicijala:

A. G. M. (Antun Gustav Matoš), A. G. M.-a, A. G.  M.-ov → 7.1.

J. F. K. (John Fitzgerald Kennedy), J. F. K.-a, J. F. K.-ev

O. J. (Orenthal James) Simpson, O. J.-a Simpsona, O. J.-ev

L. A. (Los Angeles), L. A.-a.



 VRH


Oznake

Oznake za strane svijeta

– međunarodne:

E (east, istok) > I

ENE (east-northeast, istok-sjeveroistok) > ISI

ESE (east-southeast, istok-jugoistok) > IJI

N (north, sjever) > S

NE (northeast, sjeveroistok) > SI

NNE (north-northeast, sjever-sjeveroistok) > SSI

NNW (north-northwest, sjever-sjeverozapad) > SSZ

NW (northwest, sjeverozapad) > SZ

S (south, jug) > J

SE (southeast, jugoistok) > JI

SSE (south-southeast, jug-jugoistok) > JJI

SSW (south-southwest, jug-jugozapad) > JJZ

SW (southwest, jugozapad) > JZ

W (west, zapad) > Z

WNW (west-northwest, zapad-sjeverozapad) > ZSZ

WSW (west-southwest, zapad-jugozapad) > ZJZ

– domaće:

I (istok)

IJI (istok-jugoistok)

ISI (istok-sjeveroistok)

J (jug)

JI (jugoistok)

JJI (jug-jugoistok)

JJZ (jug-jugozapad)

JZ (jugozapad)

S (sjever)

SI (sjeveroistok)

SSI (sjever-sjeveroistok)

SSZ (sjever-sjeverozapad)

SZ (sjeverozapad)

Z (zapad)

ZJZ (zapad-jugozapad)

ZSZ (zapad-sjeverozapad)

Oznake za šahovske figure

D (dama, kraljica)

K (kralj)

L (lovac, trkač)

P (pješak)

S (skakač, konj)

T (top, kula)

Oznake za veličinu odjeće

L (large /size/)

M (medium /size/)

S (small /size/)

XL (extra large /size/)

XS (extra small /size/)

XXL (extra extra large /size/)

Glazbene oznake

cresc (crescendo)

decresc (decrescendo)

f (forte)

ff (fortissimo)

mf (mezzoforte)

mp (mezzopiano)

p (piano)

pp (pianissimo)

sfz (sforzando)

Oznake za novčane jedinice

AUD (Australian dollar, australski dolar)

BAM (Bosnia-Herzegovina convertibile mark, bosansko-hercegovačka konvertibilna marka)

CAD (Canadian dollar, kanadski dolar)

CHF (Swiss franc, švicarski franak)

CZK (Czech koruna, češka kruna)

DKK (Danish krone, danska kruna)

EUR (euro)

GBP (Pound sterling, britanska funta)

HRK (hrvatska kuna)

HUF (Hungarian forint, mađarska forinta)

JPY (Japanese yen, japanski Jen)

NOK (Norwegian krone, norveška kruna)

PLN (Polish zloty, poljski zlot)

RUB (Russian ruble, ruski rubalj)

SKK (Slovak koruna, slovačka kruna)

SEK (Swedish krona, švedska kruna)

USD (United States dollar, američki dolar)



 VRH


Pravopisni znakovi

Pravopisni su znakovi: bjelina ( ), točka ( . ), upitnik ( ? ), uskličnik ( ! ), upitnik s uskličnikom ( ?! ), uskličnik s upitnikom ( !? ), zarez ( , ), točka sa zarezom ( ; ), dvotočka ( : ), trotočka ( ... ), zagrade ( ( ), < >, / /, [ ] i { } ), desna zagrada ( ) ), spojnica ( - ), crtica (  ), kosa crta ( / ), navodnici ( „ ” ), polunavodnici ( ' ' ), izostavnik (  ).



 VRH


Bjelina

Bjelina  je prazno mjesto u tekstu koje se nalazi:

a) između riječi

Bjelina ima i razlikovnu ulogu: uoči i u oči, Starigrad i Stari Grad, gdjegod i gdje god.

b) iza točke, zareza, dvotočke, trotočke, točke sa zarezom, upitnika i uskličnika:

  • Ivo je došao. Ana je već otišla.
  • ... košarkaši su najavili uspješnu sezonu, a loše su igrali.
  • Ideja je ozbiljna... Vidjet ćemo.
  • Jupi, idemo na ljetovanje! Škola je gotova!

c) između sastavnica nadnevka: 24. 12. 1998.

d) između kratica i dijelova kratica:

  • Ivan Šimić, univ. bacc. biol.
  • pr. Kr.
  • 3. l. jd.

e) između inicijala: A. G. Matoš

f) ispred i iza crtice: Posjeti: 15 – 17

g) ispred i iza kose crte koja razdvaja cjeline veće od riječi: klinički psiholog / klinička psihologinja

h) između mjesta stotice i tisućice (kad je broj veći od 9999), stotisućice i milijuna itd.: 10 000, 859 343 286

U financijskome poslovanju dopušteno je na mjestu bjeline pisati i točku: 10.000, 859.343.286.

i) ispred i iza matematičkih znakova:

  • 5 + 2 = 7
  • 10 : 5 = 2
  • 100 – 99 = 1
  • 3 > 1
  • 230 cm × 180 cm × 60 cm

j) ispred i iza znaka za omjer:

  • Topografska karta 1 : 25 000
  • Rezultat je bio 1 : 2.
  • Broj 135 podijeli u omjeru 7 : 8.

k) između broja i znaka za mjernu jedinicu: 3 kg, 2 m, 220 V, 60 W, 5 °C

l) između broja i znaka za postotak i promil: 50 %, 62,5 %, 0,5 ‰

m) između broja i oznake novčane jedinice: 99,90 €, 34 kn

n) između oznake za članak i broja: § 25.

Bjelina se ne nalazi:

a) ispred rečeničnih znakova točke, upitnika, uskličnika, zareza, trotočke, točke sa zarezom, dvotočke, upitnika s uskličnikom, uskličnika s upitnikom:

  • On, naprotiv, ne zna da...
  • U koliko je sati ručak?

b) između navodnika, polunavodnika, zagrada i teksta koji je u njima:

  • „Koliko jezera obuhvaća Nacionalni park Plitvička jezera?”
  • Koja riječ znači 'vršitelj radnje'?
  • (2010.)
  • „Dolazim.”
  • „Na tom se prostoru (...) nalazi pedesetak nalazišta.”
  • „Nažalost, ne znam što bih vam rekao...”
  • Svoju (novu) pjesmu autor je objavio 1894. godine.

c) između desnoga navodnika, polunavodnika i zagrade te pravopisnoga znaka koji slijedi:

  • „Ne zanima me”, odgovorih.
  • Baršunast znači 'koji je kao baršun, koji je sličan baršunu'.
  • Isplaćeno je 1000 kn (tisuću kuna).

d) iza točke koja označuje redni broj ili kraticu, a iza koje slijedi upitnik, uskličnik, zarez, točka sa zarezom, dvotočka:

  • Kakva ti je bila 2012.?
  • Voliš li sladoled, kekse, tortu itd.?
  • Kao jedna riječ pišu se redni brojevi od 11. do 19. : jedanaesti...

e) oko zagrada koje se nalaze unutar riječi: pojač(av)ati

f) ispred i iza spojnice: poklon-bon, gore-dolje, sat-dva

g) ispred i iza kose crte koja razdvaja riječi: profesor/profesorica

h) iza zareza u decimalnome broju: 1,41

i) iza dvotočke ili točke kojom se u vremenskome zapisu odvaja sat od minuta: Večera se poslužuje u 19:30.; Doručak se poslužuje u 7.30.

j) ispred i iza kose crte u složenim mjernim jedinicama: 50 m/s, 2 kg/m2

k) između oznake i broja pri označivanju pozitivnoga ili negativnoga broja: +5, –5

l) između broja i oznake za kutni stupanj, minutu i sekundu: 180o 20' 50"

m) ispred i iza kose crte koja označuje razlomak: 1/3, 7/8

n) iza točke u jednoj hijerarhijskoj brojčanoj oznaci:

1. Geometrijska tijela

1.1. Kugla

1.2. Kocka.



 VRH


Točka

Točka se piše:

a) na kraju izjavne rečenice:

  • Ove je godine rano pao snijeg.
  • Danas nemamo sastanak.
  • Ako me vidiš, digni ruku.

b) iza rednih brojeva napisanih arapskim i rimskim brojkama:

  • Završila sam 2. razred.
  • Petar Krešimir IV. jedan je od najslavnijih hrvatskih vladara.
  • Rođen je 6. XI. 1989. godine.

c) na kraju uspravnoga nabrajanja:

Danas kupi:

– kruh

– mineralnu vodu

– glatko brašno

– prašak za pecivo

– pet jaja.

d) iza većine kratica: br., dr. sc., i sl., itd., npr., prof., tj. → 6.1.

e) iza primjera koji je izjavna rečenica u rečenici koja ga objašnjava: U rečenicama Marko jede jabuku., Učitelji su ga pohvalili. i Brod je potopljen. subjekti su imenice Marko, učitelji i brod.

f) ispred drugih pravopisnih znakova:

  • Možeš li doći do 15.?
  • Sretna 2013.!
  • U vrijeme rata (1991. – 1995.) sve je bilo drukčije.
  • Upisala se na studij 2005./2006.
  • Zadnji sam je put vidio 1998., a nisam ništa čuo o njoj sve do 2004.
Rečenica Možeš li doći do 15? odnosi se na 15 sati, a rečenica Možeš li doći do 15.? odnosi se na 15. dan u mjesecu. U izjavnoj se rečenici ta dvoznačnost može izbjeći uporabom riječi sati: Dolazim do 15., Dolazim do 15 sati.

g) iza naslova, podnaslova ili natpisa koji prethodi tekstu u istome redu (takav se naslov često piše i podebljanim slovima): Grad Zagreb. Grad Zagreb nalazi se podno Medvednice, a s njegove je južne strane rijeka Sava.

h) između podataka u pojedinim sustavima pisanja bibliografskih jedinica: Marković, Ivan 2010. Uvod u pridjev. Zagreb: Disput.

Točka se ne piše:

a) iza naslova:

  • Bolja polovica hrabrosti
  • Zlatarovo zlato
  • Ne mogu šutjeti

b) iza potpisa na kraju pisma ili dopisa:

Srdačno

Ivan Horvat

c) u decimalnim brojevima: Normalna je temperatura ljudskoga tijela 36,6 °C.

d) između mjesta stotice i tisućice (kad je broj veći od 9999), stotisućice i milijuna itd.: 10 000, 859 343 286 → 7.1.

U financijskome poslovanju dopušteno je na mjestu bjeline pisati i točke: 10.000, 859.343.286.

e) iza navoda u upravnome govoru na kraju rečenice:

  • Upitao je: Koliko je sati?
  • Uzviknuo je: Pazi!
  • Rekao je: Hvala.
  • Tolstoj je napisao: Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.

g) uz drugu točku:

  • Slušali smo Beethovena, Schuberta, Liszta i dr.
  • Zadnji sam je put vidio 1998., a nisam ništa čuo o njoj sve do 2004.

f) na kraju upitne ili usklične rečenice ni iza crtice ili trotočke kao znaka nezavršene rečenice:

  • Kad si se danas probudila?
  • U 10! Baš sam se naspavala!
  • Jesam li ti već rekao da –
  • Nismo se vidjeli još od...

g) iza godine i stranice pri navođenju bibliografskoga podatka u tekstu: (Silić i Pranjković 2005: 97).



 VRH


Upitnik

Upitnik se piše:

a) na kraju upitne rečenice:

  • Tko te je maloprije nazvao?
  • U koliko se sati trebamo naći?
  • Izvolite kavu. Kolači?
  • Vidio si ga jučer?

U naslovu se upitnik može i ne mora pisati. O tome odlučuje autor teksta:

Kome zvono zvoni, Zašto sam vam lagala, Kako žive životinje

Zašto tako?, Kako se na hrvatskome kaže WWW?

b) iza primjera koji je upitna rečenica u rečenici koja ga objašnjava: Na pitanje Gdje si? odgovorit ćemo Vani., a na pitanje Kamo ideš? treba odgovoriti Van.

c) za označivanje upitne šutnje u razgovoru:

– Jučer sam vidio Martina.

– ?

– Da, i ja sam mislio da je na putu.

d) za izražavanje iznenađenja ili sumnje u točnost podataka, a tada se može pisati i u zagradama:

  • Država će siromašnima plaćati dio režija?
  • To je Rembrandt (?) na zidu.

Kad se upitnikom izražava sumnja u samo jednu riječ, on se piše u zagradama uz nju: Kažu da su ga vidjeli jučer (?).

Kad se upitnikom izražava sumnja u cijelu rečenicu, on se piše na kraju rečenice bez zagrada: Temperature će do lipnja biti ispod ništice?

Upitnik se ne piše iza upitne rečenice koja je surečenica zavisnosložene rečenice, odnosno iza neizravnoga pitanja:

  • Pitao sam ga hoće li doći.
  • Reci mi koliko je sati.
  • Nije znao tko je taj čovjek.
U izravnome pitanju koje je dio upravnoga govora piše se upitnik: Pitao sam ga: Hoćeš li doći?


 VRH


Uskličnik

Uskličnik se piše:

a) na kraju usklične rečenice:

  • To je tako, tako lijepo!
  • Ah!
  • Petre! Dolazi smjesta!
  • Živjeli!
  • Joj! Ne mogu više!
  • Zabranjeno pušenje!

U naslovu se uskličnik može i ne mora pisati. O tome odlučuje autor teksta:

Pokrenite svoj obrt

Modriću, svaka čast!

b) iza primjera koji je usklična rečenica u rečenici koja ga objašnjava: Vokativ se određuje s pomoću usklika Oj! i Ej! koji prethode riječi kojoj određujemo padež.

c) za izražavanje iznenađenja zbog čega neočekivanoga, a tada se piše u zagradama:

  • Ukrali su mu pureći batak (!) u kinu.
  • Zatvorili su rupu u zidu papirnatim rupčićima (!).

Isticanje, čuđenje ili upozorenje označuju se trima uskličnicima koji se mogu pisati i u zagradama.

Kažu da je otišao (!!!).

Nakon toliko učenja pao je na ispitu!!!

Ne upuštajte se u internetsku kupnju (!!!) ako niste provjerili podatke o stranici.

Uskličnik se s riječima sic! (sic na latinskome znači 'tako') i tako! upotrebljava kao znak upozorenja. Te su riječi najčešće u zagradama.

Napisala je da je rođena 31. (sic!) veljače.

U dnevniku putovanja piše da su posjetili poluotok (tako!) Krk.



 VRH


Upitnik s uskličnikom

Upitnik s uskličnikom piše se na kraju rečenice kojom se istodobno izražava pitanje i čuđenje, ushit ili oduševljenje: Dobio si peticu iz matematike?!

Upitnik s uskličnikom bez teksta može označivati upitnu šutnju s čuđenjem, ushitom ili oduševljenjem:

– Jeste li me jučer vidjeli?

– ?!



 VRH


Uskličnik s upitnikom

Uskličnik s upitnikom piše se na kraju rečenice kojom se izražava istodobno čuđenje, ushit ili oduševljenje i pitanje: Dobio si peticu iz matematike!?

Uskličnik s upitnikom bez teksta može označivati čuđenje, ushit ili oduševljenje s upitnom šutnjom:

– Jeste li me jučer vidjeli?

– !?



 VRH


Zarez

Zarezom se u rečenici odvajaju pojedine riječi i rečenični dijelovi te surečenice.

Zarez se piše:

a) u nizanju:

  • između riječi, rečeničnih dijelova, nezavisnih i zavisnih surečenica koje se nižu:
    • Vidim ljude, kuće, polja, planine.
    • Svi su nas vidjeli: i susjedi, i prijatelji, i rodbina.
    • Na rođendanu nije bilo ni Petra, ni Sanje, ni Martine.
    • Dolaze naočiti muškarci, elegantne žene, dražesna djeca.
    • Pričao mi je o djetinjstvu, o školovanju, o svojim uspjesima i neuspjesima.
    • Dan se duljio, drveće se zelenjelo, ja sam se radovala.
    • Rekao sam im da se lijepo ponašaju, da budu tihi, da slušaju učitelja.

  • između više pridjeva kad se svaki od njih izravno i neovisno o drugima odnosi na imensku riječ:
    • Preselili smo se u novi, veliki stan.
    • Ona je bila visoka, lijepa djevojka.
    • To je naše prvo, neugodno iskustvo s njima.

Zarez može promijeniti značenje.

To je naše prvo, neugodno iskustvo s njima. (To je naše prvo iskustvo s njima, koje je ujedno i neugodno.)

To je naše prvo neugodno iskustvo s njima. (Dosad smo imali više iskustava s njima, a ovo nam je prvo neugodno.)

  • kad se datum nalazi iza oznake mjesta u nominativu: Zagreb, 15. travnja 2013.

Zarez se ne piše kad se datum nalazi iza oznake mjesta u prijedložnome izrazu:

U Zagrebu 15. travnja 2013., Na Visu 20. kolovoza 1810.

  • između nekoliko istoznačnih priložnih oznaka:
    • Predstavljanje će biti u Gospiću sljedećega petka, 19. listopada.
    • Živim u glavnome gradu, Zagrebu.

b) pri uvođenju neovisnih rečeničnih dijelova:

  • riječi u vokativu:
    • Petre, donesi mi olovku.
    • Donesi mi, Petre, olovku.
    • Donesi mi olovku, Petre.
    • Poštovani ravnatelju,

molila bih Vas da mi odobrite korištenje znanstvenoga dopusta (...)

Riječ u vokativu može biti samostalna rečenica koja završava uskličnikom:

Poštovani ravnatelju!

Molila bih Vas da mi odobrite korištenje znanstvenoga dopusta (...)

  • usklici:
    • Eh, sada ga imam!
    • Joj, smilujte se, smilujte se!
    • I onda sam, joj, upao u jamu.

Usklik može biti i samostalna rečenica koja završava uskličnikom:

Eh! Sada ga imam!

Joj! Smilujte se, smilujte se!

c) pri naknadnome dodavanju i umetanju:

  • rečenični prilozi:
    • Naravno, vidio sam te.
    • Uostalom, nije bitno.
    • Sve je, međutim, pokvarilo loše vrijeme.
    • To je, nažalost, jedino dobro rješenje.
    • Zaista, vjerujem vam.
    • Jednostavno, ja to nisam razumio.

Zarez se ne piše kad se koji od tih priloga odnosi samo na pojedinu riječ u rečenici:

On je zaista dobar.

Sve mi je jednostavno objasnio.

To je uistinu lijep film.

Zarez se ne piše iza rečeničnoga priloga ako iza njega slijedi enklitika:

Ipak je to pravilno.

Zaista smo razočarani.

Kad dolaze kao prva riječ u rečenici, rečenični prilozi odvajaju se zarezom od ostatka rečenice jer izriču stav govornika prema sadržaju rečenice i kao da sintaktički ne pripadaju rečenici. Takvi su: dakle, međutim, naime, naprotiv, na primjer / naprimjer, primjerice, s jedne strane, s druge strane, ustvari...

  • Dakle, ono što ima krila, rep i kljun i što leti, to je ptica.
  • Međutim, Petar se dobro snašao.

Kad se iz stilskih razloga složene rečenice razdvajaju na svoje surečenice, tj. kad te surečenice završavaju točkom, iza veznika koji je tad tekstni konektor ne piše se zarez:

  • Ta metoda nije zaživjela u svakodnevnoj liječničkoj praksi. Stoga liječnici danas ipak propisuju uobičajene lijekove.
  • Predstava uskoro počinje. Zato trebamo požuriti.
  • Rekao je da će doći. No ja mu ne vjerujem.

Ovisno o tome je li im primarna funkcija povezivanje rečenica u tekst ili izražavanje stava prema sadržaju rečenice, riječi iz obiju skupina mogu se pisati bez zareza (povezivanje) ili sa zarezom (izricanje stava).

  • umetnuta surečenica:
    • On je, dok sam ja još spavala, odvezao djecu u vrtić.
    • Mislili su, iako su znali da je stvar već izgubljena, da će sve dobro završiti.
    • Jabuke, koje su bile zelene, nismo brali.

Ako se umetnuta ili dometnuta atributna surečenica napiše sa zarezom, ona dodatno objašnjava imensku riječ na koju se odnosi:

Jabuke, koje su bile zelene, nismo brali.

Nismo brali jabuke, koje su bile zelene.

Te rečenice znače da su sve jabuke bile zelene i sve su ostale neubrane. Ako izbacimo zavisnu surečenicu (koje su bile zelene), osnovno značenje neće se promijeniti.

Ako se umetnuta ili dometnuta atributna surečenica napiše bez zareza, ona sužava značenje imenske riječi na koju se odnosi:

Jabuke koje su bile zelene nismo brali.

Nismo brali jabuke koje su bile zelene.

Te rečenice znače da smo brali jabuke, a one koje su bile zelene ostale su neubrane. Ako izbacimo zavisnu surečenicu (koje su bile zelene), osnovno će se značenje promijeniti i rečenica će značiti da jabuke uopće nismo brali.

  • stegnuta zavisna surečenica s glagolskim pridjevom ili glagolskim prilogom u predikatnoj službi kad se nalazi na početku rečenice ili je u nju umetnuta:
  • Pobijeđen u svim pokušajima, čovjek odustaje od svojega nauma.

Čovjek, pobijeđen u svim pokušajima, odustaje od svojega nauma.

  • Odrasla u ljubavi, ona ih nije mogla shvatiti.

Ona, odrasla u ljubavi, nije ih mogla shvatiti.

  • Gledajući stručak ljubica, nastavi govoriti zvonkim glasom.

Nastavi, gledajući stručak ljubica, govoriti zvonkim glasom.

  • Potrčavši nekoliko koraka, dječak je posrnuo u šašu.

Dječak, potrčavši nekoliko koraka, posrnuo je u šašu.

Zarezom se ne odvaja stegnuta zavisna surečenica s glagolskim pridjevom ili glagolskim prilogom u predikatnoj službi kad se nalazi na kraju rečenice:

Čovjek odustaje od svojega nauma pobijeđen u svim pokušajima.

Ona ih nije mogla shvatiti odrasla u ljubavi.

Nastavi govoriti zvonkim glasom gledajući stručak ljubica.

Dječak je posrnuo u šašu potrčavši nekoliko koraka.

Razlikuje se:

Pobijeđen, čovjek odustaje od nauma. (Kad je pobijeđen, čovjek odustaje od nauma.)

Pobijeđen čovjek odustaje od nauma. (Čovjek koji je pobijeđen odustaje od nauma.)

Zahvaljujući Petru dobro sam se osjećao. (U ovoj je rečenici zahvaljujući prijedlog: Zbog Petra sam se dobro osjećao.)

Zahvaljujući Petru, dobro sam se osjećao. (U ovoj rečenici zahvaljujući je glagolski prilog sadašnji, odnosno stegnuta zavisna surečenica: Dok sam zahvaljivao Petru, dobro sam se osjećao.)

  • Dodatno objašnjenje ili dodatni komentar:
    • Rekao mi je da stiže u petak, što me je iznenadilo.
    • Sa sobom ponesite pribor za pisanje, npr. tehničku olovku ili flomaster.
    • O tome odlučuju stručnjaci, odnosno ljudi koji se time bave.
    • Dobro se sjećam Marka, i to baš toga Marka.
    • Želim učiniti nešto radikalno, dobro ili loše.
    • Radila je u Bonnu, tj. u Njemačkoj, i dobro je zarađivala.
    • Poziv mu je uručen nakon 22. svibnja, odnosno nakon isteka roka.
Zarez se ne piše kad riječ odnosno ima rastavnu ulogu, tj. kad je istoznačna vezniku ili: Na tome mjestu možete skrenuti lijevo odnosno desno.

d) pri isticanju:

  • između dviju istih riječi: Bio je jako, jako žalostan.
  • između dvaju dijelova rečenice kad se na jedan dio upućuje prilogom ili zamjenicom u drugome dijelu:
    • Moja djevojka, to je najbolja djevojka na svijetu.
    • U hodniku, u sobi, u predsoblju, svuda se osjeća svjež miris.
    • Plakati, kostimi i papuče balerina, sve to nalazi se u kazališnome muzeju.
  • ispred pojačajnih izraza pa i, pa ni, pa čak i, pa čak ni, čak i, čak ni, (a) kamoli, (a) nekmoli:
    • Sa svojega prozora vidjela je potok, šumicu, pa i vrt uz kuću.
    • To je pitanje na koje nitko nema odgovor, pa ni on sam.
    • Bila je ponosna, pa čak i ohola.
    • Mnogi nisu imali ni zaštitne prsluke, pa čak ni obične kacige.
    • Sav djeluje nezgrapno, čak i neprirodno.
    • Nemam nikoga na svijetu, čak ni pravih rođaka.
    • Problemi još nisu raščišćeni ni na teorijskoj razini, a kamoli u praksi.
  • ispred zaključnih veznika dakle, stoga, zato:
    • Zaključili smo da laže, stoga mu više nismo vjerovali.
    • Ulog je prevelik u svakoj utakmici, stoga i u ovoj.
    • Sve sam joj rekao, dakle sve zna.
    • Nije pisala test, zato će odgovarati usmeno.
    • Morate iskoristiti priliku, zato brzo.

e) pri izricanju suprotnosti

  • ispred suprotnih veznika a, ali, nego, no, već:
    • Bila je sukrivac, a ne žrtva.
    • Već je dosta kasno, a ja još uvijek pišem.
    • Pospremam sobu, ali površno.
    • Za tebe trpi, ali se i raduje tvojoj sreći.
    • Preboljela je gripu, no osjećala se veoma slabo.
    • Njegova je ljubav vatrena, no bez željena uspjeha.
    • Nije se odmarao, nego je odmah počeo raditi.
    • Nisu to bile molbe, nego pozivi.
    • U tome ne vidim problem, već mogućnost napretka.
Zarez se ne piše ispred komparativnih čestica nego ili no: Bolje je raditi nego se odmarati..
  • ispred isključnih veznika samo, samo što, tek, tek što, jedino, jedino što, osim što:
    • Ovo se očito sviđalo svima, samo nije Janku.
    • Sve je mirno, samo se čuje pas u dvorištu.
    • Ja sam siguran da ste se vi i sjetili, samo što mi niste htjeli reći.
    • Došao je zdrav, tek malo promukao.
    • Preuredili smo cijeli stan, jedino nismo kuhinju.
    • Ne razgovara ni s kim, jedino s majkom razgovara.
    • Počinio je svako zlo, jedino što ne krade.
    • Svi su došli u dogovoreno vrijeme, osim što je Dijana zakasnila.

f) u inverziji:

  • iza zavisne surečenice koja prethodi glavnoj:
    • Da sam te vidjela, javila bih ti se.
    • Tko zakasni, neka malo pričeka.
    • Čim je prešla preko praga, utrne se vatra na ognjištu.
    • Budući da su pobijedili, mogu slaviti.

Ako zavisna surečenica objašnjava riječ koja joj prethodi i koja sama nema puno značenje, iza zavisne surečenice također se piše zarez:

Onda kada pada kiša, ne volim se šetati.

Oni koji su kušali njegova jela, kažu da je odličan kuhar.

Sada kad si mi ispričala, sve mi je jasno.

  • ispred i iza atributa i apozicije kad se nalaze iza imenice na koju se odnose:
    • Tomislav, prvi hrvatski kralj
    • Poklonio joj je ruže, žute.
    • Plitvička jezera, naš najpoznatiji nacionalni park, posjetio je dosad najveći broj turista.
    • Antun Nemčić, pjesnik i putopisac, rođen je u Mađarskoj.
Zarez se ne piše kad apozicija dolazi iza imena i već je postala njegov ustaljeni dio: Kulin ban, Pavao apostol, Esma sultanija, Ivan Krstitelj, sveti Marko evanđelist.
  • iza prezimena u slijedu prezime pa ime:
    • Begović, Milan
    • Cihlar Nehajev, Milutin
    • Matoš, Antun Gustav

g) u upravnome govoru:

  • iza navoda u kojemu je izjavna rečenica:
    • Sutra je novi dan, rekla je moja omiljena glumica.
    • Razumijem, bako, odgovorih i odoh na dvorište.
  • iza prvoga i ispred drugoga dijela navoda:
    • Ta kuća, rekla mi je Ivana, pripada mojim roditeljima.

Zarez se ne piše iza prvoga dijela dvodijelnoga navoda ako prvi dio navoda završava zarezom (npr. riječju u vokativu ili ako sadržava zavisnu surečenicu):

Profesore, upitao je učenik, nije li sat završio?

Kad procvjetaju lipe, rekao je, vratit ću se u naš kraj.

Zarez se ne piše ako navod završava upitnikom ili uskličnikom:

Koliko je sati? pitao je uznemireno.

Kukavico! rekao je sebi.

Razumijem, bako! odgovorih i odoh na dvorište.

Zarez se ne piše kad se navod uvodi crticama:

– Sutra je novi dan. – rekla je moja omiljena glumica.

– Ta kuća – rekla mi je Ivana – pripada mojim roditeljima.

h) u decimalnim brojevima: 5,76; 365,928.

Zarez se ne piše:

a) iza priložne oznake kojom počinje rečenica:

  • Nakon šestosatne rasprave vijećnici Županijske skupštine prihvatili su odluke.
  • Zbog štrajka prometnika zakasnili smo na predstavu.
  • Između njih postavit će se četiri konopca.

b) između priložnih oznaka (osim istoznačnih):

  • Predavanje će se održati 21. listopada u prostorijama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

c) između pridjeva kada se prvi pridjev odnosi na cijeli izraz koji slijedi:

  • bivši bračni drug
  • pripadnica benediktinskoga katoličkog reda
  • isti kemijski element
  • visoki državni dostojanstvenik
  • To je naše prvo neugodno iskustvo s njima.
  • Imala je dugu sjajnu kosu.
  • Oslić je jestiva morska riba.

d) između rečenica i rečeničnih dijelova povezanih sastavnim i rastavnim veznicima i, pa, te, ni, niti, ili (osim pri posebnome isticanju):

  • Sjedio je i gledao kroz prozor.
  • Još je malo razmišljao pa je otišao u trgovinu.
  • Kupio je i kruške i jabuke te požurio kući.
  • Kruške je volio jesti sirove ili bi od njih napravio kompot.

Zarez se piše ispred veznika pa i te ako surečenice u rečenici u kojoj se nalaze ti veznici izriču odnos uzrok – posljedica:

Nije došla na sastanak, pa je zaključio da je bolesna.

Vidio ih je ispred sebe, te je potrčao.

e) ispred komparativnih čestica nego ili no:

  • Osjećaš li se bolje nego jučer?
  • Bolje je spriječiti no liječiti.

f) ispred poredbenih veznika nego što, no što:

  • Osjećaš li se bolje nego što si se osjećala jučer?
  • Darovala mi je više jabuka no što sam mogao ponijeti.

g) u rečenicama u kojima se nalaze veznici ne samo... nego (i), ne samo... već (i):

  • Ne samo da je lijepa nego je i pametna.
  • Ne samo da smo ih čekali nego smo i mi propustili vlak.
  • Haljina ne samo da je lijepa već joj i lijepo pristaje.

h) u zavisnosloženoj rečenici u kojoj zavisna surečenica dolazi iza glavne:

  • Doći ću na sastanak ako stignem.
  • Proći ćeš na ispitu jer stvarno znaš sve.
  • Neka nam se pridruži tko god želi kako bismo što prije bili gotovi.
  • Primit ćemo ga u bolnicu čim nađemo slobodno mjesto.

i) ispred riječi odnosno kad ima rastavnu ulogu, tj. kad je istoznačna vezniku ili: Na tome mjestu možete skrenuti lijevo odnosno desno.

Zarez se piše kad riječ odnosno uvodi dodatno objašnjenje i istoznačna je s izrazom to jest: Poziv mu je uručen nakon 22. svibnja, odnosno nakon isteka roka.

j) pri uspravnome nabrajanju:

Simptomi su gripe:

povišena tjelesna temperatura

bol u mišićima

glavobolja

opći umor.

k) iza pozdravnih riječi iza kojih slijedi potpis u novome retku:

Srdačan pozdrav

Petar Horvat

Kad se pozdravne riječi i potpis nalaze u istome retku, iza pozdrava piše se zarez:

Srdačan pozdrav, Petar Horvat.

l) ispred itd., i sl., i tako dalje, i slično: Na izlet smo ponijeli vodu, sendviče, grickalice, rekete za badminton itd.



Razlikovna uloga zareza

Zarez može promijeniti značenje rečenice:

  • Ne, želim to vidjeti. (Ne želim otići, želim to vidjeti.)

Ne želim to vidjeti. (Nemam želju to vidjeti.)

  • To što si objasnila njemu, nije jasno. (Njemu si to objasnila, ali to uopće nije jasno.)

To što si objasnila, njemu nije jasno. (Ti si to objasnila svima, ali njemu to nije jasno.)

  • Dok razgovaram s Petrom, stiže društvo. (Društvo stiže za vrijeme mojega razgovora s Petrom.)

Dok razgovaram, s Petrom stiže društvo. (Petar i društvo stižu za vrijeme mojega razgovora.)

  • To im je prvo, žensko dijete. (To im je prvo dijete i ono je ženskoga spola.)

To im je prvo žensko dijete. (To im nije prvo dijete, ali im je prva kći.)

  • Zahvaljujući svojoj upornosti postigao je cilj. (Zbog svoje upornosti postigao je cilj.)

Zahvaljujući na nagradi, sjetio se svega što je prošao. (Dok je zahvaljivao na nagradi, sjetio se svega što je prošao.)

  • Meni se, zaista, žuri na predavanje. (Uvjeravam vas da sam u žurbi.)

Meni se zaista žuri na predavanje. (Moram jako požuriti, u velikoj sam žurbi.)

  • On ih je, sigurno, doveo do cilja. (Pretpostavljam s velikom sigurnošću da ih je doveo do cilja.)

On ih je sigurno doveo do cilja. (On ih je na siguran način doveo do cilja.)

  • Jabuke, koje su bile zelene, nismo brali. (Sve su jabuke bile zelene i sve su ostale neubrane.)

Jabuke koje su bile zelene nismo brali. (Brali smo jabuke, a one koje su bile zelene ostale su neubrane.)

  • Umorna Ana može reći nešto što će joj zamjeriti. (Ana može reći nešto što će joj zamjeriti i pritom je umorna).

Umorna, Ana može reći nešto što će joj zamjeriti. (Kad je umorna, Ana može reći nešto što će joj zamjeriti.)



 VRH


Točka sa zarezom

Točka sa zarezom piše se:

a) kao znak jačega odvajanja od onoga koje označuje zarez, a slabijega od onoga koje označuje točka: Kad ga vidim, radujem se; ne dođe li, tugujem; teško je reći što će koji dan donijeti.

b) pri nabrajanju ako je u cjelinama koje se nabrajaju već upotrijebljen zarez:

  • Veznici nezavisnosloženih rečenica dijele se na: sastavne – i, pa, te, ni, niti; suprotne – a, ali, no, nego, već; rastavni ili...
  • Tijekom dana toplomjer je pokazivao: 36,7; 37,2; 38,2.


 VRH


Dvotočka

Dvotočka se piše:

a) ispred nabrajanja:

  • Cijeli je naš život računanje: računanje na prijatelje, brojenje dana, godina i novca.
  • Za obnavljanje ormarića trebat će vam:

ljepljiva traka

brusni papir

kistovi

ljepljiva traka

temeljna boja.

  • Ključne riječi: turistička kretanja, sustav pokretne telefonije, istraživanja u turizmu.
  • U jednačenju po zvučnosti ne sudjeluju zvonačnici: m, n, nj, l, lj, j, v, r.
Dvotočka može promijeniti značenje rečenice. U rečenici U završnici natjecanja sudjeluju zemlje Beneluxa: Belgija, Nizozemska i Luksemburg. iza dvotočke navode se svi članovi skupine, a u rečenici U završnici natjecanja sudjeluju zemlje Beneluxa Belgija i Luksemburg. navode se samo neki članovi skupine.

b) ispred navoda u upravnome govoru:

  • Pričekao je, a onda je rekao: Htio sam vas nešto drugo pitati.

c) ispred objašnjenja, koje može biti cijela rečenica, često uopćena tvrdnja, poslovica, pravilo, pitanje i sl.:

  • Dubrovnik 15. stoljeća bio je veliko gradilište: gradili su novi Knežev dvor i zidine, proširen je arsenal, izgrađen vodovod, podignut novi Orlando, zvonik sa satom, nove crkve, ljetnikovci i samostani u okolici.
  • Način primjene: jednu tabletu otopiti u ustima.
  • Ljudi često kažu: Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada.

Dvotočka se ne piše:

a) ispred nabrajanja istovrsnih dijelova rečenice:

  • Nabrajati se mogu subjekti, objekti, priložne oznake i atributi.
  • U djetinjstvu sam se najviše bojao mraka, pauka i miševa.

b) iza naslova pod kojim se što nabraja i popisuje, kao što je Sadržaj, Kazalo, Popis, Pregled i sl.:

Sadržaj

Predgovor 3. izdanju

Uvod

Indoeuropski jezici

Staroslavenski jezik

c) ispred navoda koji ne pripada upravnomu govoru:

Jabuke su najzdravije voće.



 VRH


Trotočka

Trotočka se piše:

a) pri izostavljanju dijela rečenice ili teksta:

  • Novi zakon o državljanstvu... omogućuje strancima da zatraže putovnicu. (Izostavljen je dio: koji je na snagu stupio početkom ove godine.)
  • Od njega se očekivalo da napravi čudo, a... čarobni štapić nema ni izbornik. (Izostavljen je dio: kako smo vidjeli u polufinalnoj utakmici protiv Zadra.)

Pri izostavljanju dijela teksta trotočka se može pisati i u zagradama:

  • Poznati teolog (...) predlaže da će pripremiti ciklus predavanja.
  • Gledatelji slabije posjećuju stadione kad je na televizijskome programu prijenos utakmica. (...) Međutim, ovaj će projekt to promijeniti.

b) pri nedovršenome nabrajanju:

  • Ostao joj je niz brojeva: 1, 3, 7, 9, 13...
  • Skupljao je modele zrakoplova (putničkih, vojnih...) i automobila (limuzina, trkaćih...).

c) u dijalogu za označivanje prekida čijega govora:

MARKO: Nije loše to ponoviti. Dakle, ja sam...

ANA: Pametan i lijep.

MARKO: A ti si...

ANA: Zločesta.

d) u isprekidanome govoru ili dužoj stanci u govoru:

  • Dobro, idem. Ali ću se vratiti... Najbolje da malo... Ma, znate već... Marija!
  • Popio bih... kavu. Ne... zapravo bih... čaj.


 VRH


Zagrade

Zagrade mogu biti: oble ( ), šiljaste < >, kose / /, uglate [ ] i vitičaste { }. Između zagrada i teksta u zagradama ne ostavljaju se bjeline.

U zagrade se stavlja:

a) dio rečenice ili teksta koji služi za dopunjavanje i objašnjavanje:

  • Srednjodalmatinski otoci obuhvaćaju skupinu velikih (Brač, Hvar, Vis, Šolta) i manjih otoka.
  • Rijetka je pojava da se požar širi niz padinu (tada je požar potpomognut jakim vjetrom koji puše niz padinu).

b) tekst didaskalija u dramskome tekstu, koji se često piše i kosim slovima:

  • NIKOLA (pruža Katarini rupčić): Izvoli.
  • SANJA: Samo ti sanjaj, prijatelju, i pripremi novac. Dobro će mi doći... (Odlaze razgovarajući.)

c) uputa na bibliografski podatak ili drugi izvor na koji se upućuje: Feuer (1992: 157) ističe da se teorija žanra bolje može primijeniti na film.

Ako se citat koji završava točkom i navodnikom nalazi na kraju rečenice, iza upute na bibliografski podatak piše se točka: Autor navodi: Upravo ti višestoljetni intenzivni kontakti dviju republika doveli su do stvaranja vrlo stabilnih i razrađenih međusobnih odnosa. (Ivković 2012: 9). U ovome radu polazimo od te pretpostavke.

d) dio riječi:

  • s(a)
  • nekad(a)
  • bijelog(a)
  • velikom(u/e)
  • (pre)letjeti
  • (pr)opis
  • (ne)primjeren

e) uskličnik ili upitnik kad izražavaju isticanje, čuđenje, upozorenje ili sumnju:

  • Ukrali su mu novčanik (!) u kinu.
  • To je Rembrandt (?) na zidu.

f) brojčane ili slovne oznake pri nabrajanju: Većini je ljudi važno: (1) moći platiti režije, stanarinu, kredit; (2) održati dom toplim; (3) platiti neočekivane izdatke.

Uz brojčane ili slovne oznake pri nabrajanju može se pisati i samo desna zagrada: 1), 2), 3)... ili: a), b), c)... ili: A), B), C).


Tipovi zagrada

Kad se zagrade nalaze unutar drugih zagrada, mogu se upotrijebiti još jednom oble zagrade ili se unutar zagrada može upotrijebiti drugi tip zagrada: U sadnji biljnih vrsta osim prirodnih trava najbolji rast pokazale su lucerna (Medicago sativa L.), zubača (Cynodon dactylon (L.) Pers.) i djetelinska travna smjesa s visokim udjelom nacrvene vlasulje (Festuca rubra L.).

Koji će tip zagrada biti upotrijebljen, ovisi katkad o tome kako je uobičajeno u pojedinoj struci:

  • Uglatim se zagradama označuju glasovi (primjerice [b] i [p]), a kosima fonemi (primjerice /b/ i /p/).
  • 2{3 – 4 – [2x + (–2 + 5)]} = 20.

Uglatim se zagradama među ostalim označuje:

a) tekst u navodu uklopljenome u rečenicu koji se dodaje kao objašnjenje: Učenik tvrdi da ga je on [prof. Kovačić] zakinuo za bodove.

b) tekst koji je suvišan u navodu uklopljenome u rečenicu: Autori smatraju da je zajedničko [je] svim tim prijedlozima da uz genitiv označuju odnos među predmetima.



 VRH


Desna zagrada

Uz brojčane ili slovne oznake u nabrajanju može se pisati i samo desna zagrada: 1), 2), 3)... ili: a), b), c)... ili: A), B), C):

  • Većini je ljudi važno: 1) moći platiti režije, stanarinu, kredit; 2) održati dom toplim; 3) platiti neočekivane izdatke.
  • Većini je ljudi važno: a) moći platiti režije, stanarinu, kredit; b) održati dom toplim; c) platiti neočekivane izdatke.
Brojčane ili slovne oznake u nabrajanju mogu se pisati i u zagradama: (1), (2), (3)... ili: (a), (b), (c)... ili: (A), (B), (C).


 VRH


Spojnica

Spojnica ( - ) je pravopisni znak koji se slijeva i zdesna piše bez bjelina.

Sa spojnicom se pišu:

a) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje označuju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak: aperitiv-bar, beta-inačica, džin-tonik, suknja-hlače, istok-sjeveroistok, zemlja-zrak, gumi-gumi, ping-pong

b) dvije sastavnice od kojih je prva oznaka, simbol, kratica, broj:

  • e-pošta, i-sklonidba, x-faktor, H-dur, a-mol, T-profil
  • pH-vrijednost, Rh-faktor
  • 18-karatni, 22-inčni, 8-bitni, 25-godišnjica, 2,8-postotni, 18-godišnjak
  • n-torka, n-ti, x-ti

c) najmanje dvije sastavnice od kojih se samo zadnja sklanja, koje označuju najmanje dva pojma, a svaka ima svoj naglasak: fizičko-kemijski, političko-ekonomski, splitsko-dalmatinski, gradišćanskohrvatsko-hrvatski, englesko-njemačko-hrvatski, Čičin-Šainov, zrinsko-frankopanski, Cipra-Guberina-Krstićev, Flory-Huggins-Stavermanov

d) riječi nastale povezivanjem dviju oprečnih sastavnica: kakav-takav, hoćeš-nećeš, povuci-potegni, amo-tamo, manje-više, lijevo-desno

e) brojevne riječi ili imenice i brojevne riječi kojima se izražava približna vrijednost: dva-tri, tisuću-dvije, četvero-petero, dvoje-troje; čašica-dvije, sat-dva, dan-dva

f) najmanje dvije nesamostalne sastavnice: cakum-pakum, ho-ho-ho, ho-ruk, šuć-muć, tip-top

g) usklici koji se ponavljaju ili spajaju: av-av, kuc-kuc, šljap-šljap, z-z-z; bim-bam-bom, klik-klak, tik-tak

h) padežni oblici i tvorenice u kojima je prva sastavnica broj ili : EU-a, EU-u, EU-om; IHJJ-a, IHJJ-u; NATO-a, NATO-u, NATO-om; INA-e, INA-in; 80-ih, 100-tinjak, 30-ak, ZET-ovac, FER-ovka, FSB-ovac; HDZ-ov, HNK-ov, SDP-ov, UN-ov

i) riječ koje se dio prenosi u novi redak:

Programi za obradbu i grafičko oblikovanje teksta najčešće imaju opciju za automatsko pre-

nošenje riječi na hrvatskome jeziku.

Pri prenošenju riječi u novi redak treba voditi računa o granicama sloga. Riječi se rastavljaju na slogove prema sljedećim pravilima:

1. Jednosložne se riječi ne rastavljaju: le-t, b-an, ra-st, cvi-jet, ri-ječ, pr-st.

2. Dvosložne i višesložne riječi rastavljaju se: ka-pa, bit-ka, pre-po-ro-di-ti, naj-is-crp-ni-ji, na-prst-ak, pro-slije-di-ti. Nije pravilno rastavljati riječi tako da s jedne strane ostane jedno slovo koje ne čini slog ili slog sa suglasničkim skupom kojim u hrvatskome jeziku ne može početi riječ: i-spit, št-etočina, pora-st, inde-ks.

3. Dvoslovi , lj i nj ne rastavljaju se: ud-žbenik, zal-jubiti, poman-jkanje.

4. Pri rastavljanju riječi treba poštovati tvorbene granice, pa nije pravilno rastavljati: izvanj-ezični, naju-porniji, natk-riven, ge-ografija.

5. Ije koje je odraz jata nikad se ne rastavlja: cvi-jet, ri-ječ, isci-jediti, snj-egović.

6. Treba izbjegavati rastavljanje složenih kratica (dipl. ing., d. o. o.), složenih pokrata (CD-RW) i riječi koje se pišu sa spojnicom. Ako se riječi koje se pišu sa spojnicom ipak prenose u novi redak, spojnica se zapisuje i na početku novoga retka:

hrvatsko-
-engleski rječnik.

j) imena i prezimena koja su službeno zapisana sa spojnicom: Ana-Marija, Jean-Paul, Ivana Brlić-Mažuranić

Pravopis ne propisuje kanonski oblik zapisa osobnoga imena. Pisanje Ana-Marija, Anamarija ili Ana Marija, Horvat-Petrić ili Horvat Petrić ovisi o obliku koji se upotrebljava u službenoj komunikaciji.

Zaštićena imena tržišnih marka pišu se onako kako su registrirana (npr. T-Com, Coca-Cola, PAN-PEK, Ki-Ki).

k) strane riječi, imena i pokrate koje se i izvorno pišu sa spojnicom:
rendez-vous, Aix-en-Provence, Baden-Baden, Sankt-Peterburg, Wi-Fi, hi-fi, UTF-8, ITU-T E.122.

Znakom - označuje se:

a) rastavljanje riječi na slova ili slogove:

  • p-r-i-m-j-e-r
  • na-če-lo, raz-rije-di-ti, udž-be-nik

b) nesamostalnost obličnih ili tvorbenih sastavnica i mjesto njihova spajanja s ostatkom riječi:

  • -e, -i, -om; -am, -aš, -a; -ah, -aše, -asmo
  • pre-, pred-, ispod-, na-, video-, eko-, nano-, naj-, ne-, i-
  • -telj, -ač, -ica, -ka, -ski, -ni, -ovski, -ice
  • kuć-, krav-, srednj-, škol-
  • -o-.


 VRH


Crtica

Crtica (  ) je pravopisni znak koji se slijeva i zdesna piše s bjelinama.

Crtica se piše:

a) između dviju sastavnica od kojih je najmanje jedna višerječna:

  • pri izricanju neodređenosti, stupnjevanja ili približne vrijednosti: pola sata – sat, sat – sat i pol, godina i pol – dvije, trideset pet – četrdeset
  • pri povezivanju dviju glagolskih sastavnica: hoteći – ne hoteći, htijući – ne htijući, htio – ne htio, htjela – ne htjela, drž – ne daj, idi mi – dođi mi, mogao – ne mogao, možeš – ne možeš, išao – ne išao, znao – ne znao, volio – ne volio, našao – ne našao

b) u frazeologiziranim eliptičnim rečenicama s dvjema sastavnicama: oteto – prokleto, rečeno – učinjeno, strpljen – spašen, mladost – ludost

c) pri izražavanju odnosa sučeljavanja: utakmica Hajduk – Dinamo

d) pri izražavanju raspona ili u značenju 'od – do': 2010. – 2012., autocesta Split – Zagreb, let New York – London, ponedjeljak – petak, 30 – 45 minuta, A – Ž

Kod bilježenja stranica u bibliografskim podatcima crtica se piše bez bjelina: str. 145–162.

e) pri navođenju upravnoga govora:

– Jesi li jučer vidio Marka?

– Ne.

– A kad si ga posljednji put vidio?

f) pri uspravnome nabrajanju:

Hrvatska norma HRN ISO 216:2008 preporučuje formate papira:

– glavni niz A

– dopunski niz B.

Pri uspravnome nabrajanju, kad se u posebnim redcima ne navode cijele rečenice, prva riječ u retku piše se malim početnim slovom, a na kraju retka ne piše se nijedan pravopisni znak. Na kraju nabrajanja piše se točka.

Kupiti:

– kruh

– mlijeko

– novine.



 VRH


Kosa crta

Kosa crta ( / ) pravopisni je znak koji se može pisati s bjelinama s obiju strana ili bez njih.

Kosa crta bez bjelina piše se između dviju riječi ili dvaju brojeva:

a) pri označivanju da se ovisno o kontekstu ostvaruje jedna od mogućnosti (ili): s/sa, i/ili, liječnik/liječnica

b) pri označivanju uključenosti obiju sastavnica (i): ljetni dvobroj srpanj/kolovoz, katalog jesen/zima, akademska godina 2012./2013.

c) pri označivanju prijelaza jednoga razdoblja u drugo (iz ... u): prijelaz 19./20. stoljeće

d) pri označivanju izdvajanja dijela iz cjeline (od): loto 6/45, stranica 14/150, riješenost testa 43/50

e) u zapisu nadnevaka, klasa, urudžbenih brojeva, adresa, telefonskih brojeva, godišta i brojeva časopisa itd.: 12/12/2012., klasa: 110-01/09-01/01, urbroj: 71-05-03/1-08-2, NN 82/12 – Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, Zagrebačka 14/2, Novoselski odvojak 2a/III, 060/622 226, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje knj. 37/2 (2011.).

Umjesto n/r bolje je pisati n. r.

Umjesto Biograd n/m bolje je pisati Biograd na Moru.

Kosa crta s bjelinama piše se:

a) između dviju sastavnica, od kojih je barem jedna višerječna: docent / znanstveni suradnik, liječnik specijalist / liječnica specijalistica, Vijeće Europske unije / Vijeće ministara, Sporazum o osnivanju srednjoeuropske zone slobodne trgovine / Central Europe Free Trade Agreement

b) pri odjeljivanju stihova kad se ne navode jedan ispod drugoga: Teče i teče, teče jedan slap; / Što u njem znači moja mala kap? (D. Cesarić)

Dvjema kosim crtama odjeljuju se kitice: Teče i teče, teče jedan slap; / Što u njem znači moja mala kap? / / Gle, jedna duga u vodi se stvara, / I sja i dršće u hiljadu šara. (D. Cesarić)


 VRH


Navodnici

Navodnici su pravopisni znakovi koji se pojavljuju u paru. Imaju dva oblika: ...»...«. Iza prvoga i ispred drugoga navodnika ne piše se bjelina.

Navodnicima se označuje:

a) navod ili upravni govor:

  • U Općoj deklaraciji o ljudskim pravima zapisano je: „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.”
  • „Pomozi baki”, rekoše Domaći Striboru.

b) ironija: „Briljirala” je na testu.

c) isticanje naslova ili imena: „Krugovi” su zanimljiv film.; Dječji vrtić „Potočnica”.



Pravopisni znakovi u upravnome govoru

Pravopisni znakovi u upravnome govoru u kojemu je navod uveden navodnicima ili crticama upotrebljavaju se u skladu s ovim primjerima:

Dobro sam, rekao je Marko.

Jesi li dobro? upitao je Marko.

Dobro sam! uskliknuo je Marko.

Dobro sam, rekao je Marko, jer sve ide po planu.

Jesam li, rekao je Marko, dobro čuo?

Sada mi je, povikao je Marko, zaista svega dosta!

Dobro sam, majko, rekao je Marko.

Dobro sam, majko, rekao je Marko, iako to nitko ne vidi.

Dobro sam, rekao je Marko, ali to joj ništa ne znači.

Marko je rekao: Dobro sam.

Marko je upitao: Jesi li dobro?

Marko je uskliknuo: Dobro sam!

Marko je uskliknuo: Dobro sam! i nastavio: Žao mi je.

Marko je rekao: Dobro sam, i nastavio: Žao mi je.

Marko je upitao: Jesi li dobro? i nastavio: Žao mi je.

– Dobro sam. – rekao je Marko.

– Jesi li dobro? – upitao je Marko.

– Dobro sam! – uskliknuo je Marko.

– Dobro sam – rekao je Marko – jer sve ide po planu.

– Jesam li – rekao je Marko – dobro čuo?

– Sada mi je – povikao je Marko – zaista svega dosta!

– Dobro sam, majko. – rekao je Marko.

– Dobro sam, majko, – rekao je Marko – iako to nitko ne vidi.

– Dobro sam, – rekao je Marko – ali to joj ništa ne znači.

Marko je rekao: – Dobro sam.

Marko je upitao: – Jesi li dobro?

Marko je uskliknuo: – Dobro sam!

Marko je uskliknuo: – Dobro sam! – i nastavio: – Žao mi je.

Marko je rekao: – Dobro sam. – i nastavio: – Žao mi je.

Marko je upitao: – Jesi li dobro? – i nastavio: – Žao mi je.



 VRH


Polunavodnici

Polunavodnici su pravopisni znakovi koji se pojavljuju u paru ( '...' ). Iza prvoga i ispred drugoga polunavodnika ne piše se bjelina.

Polunavodnicima se označuje:

a) naslov, ime ili navod u navodu: U Ustavu RH u članku 11. navodi se : Himna je Republike Hrvatske 'Lijepa naša domovino'.

b) značenje riječi: Prijedlog kraj znači 'u neposrednoj blizini'.



 VRH


Izostavnik

Izostavnik ( ' ) pravopisni je znak kojim se označuje da je što izostavljeno u brzome ili neformalnome govoru: Drž'te ga!, Je l' došao?, Nije pouzdan, al' je koristan.



 VRH


Ostali znakovi



Znak za omjer

Znak za omjer piše se između brojeva, odvaja se od njih bjelinama, a čita se prema:

  • Topografska karta 1 : 25 000
  • Rezultat je bio 1 : 2.
  • Broj 135 podijeli u omjeru 7 : 8.


Znak za odjeljivanje sati i minuta

Znak za odjeljivanje sati i minuta u vremenskome zapisu ne odvaja se bjelinama: Večera se poslužuje u 19:30.

Između sati i minuta u vremenskome zapisu može se pisati i točka: Večera se poslužuje u 19.30.


Znakovi matematičkih operacija i odnosa

Oko znakova matematičkih operacija i odnosa nalaze se bjeline:

  • 2 + 2 = 4
  • 3 – 1 = 2
  • 2 × 2 = 4; 2 · 2 = 4
  • 2 : 2 = 1
  • 3 > 2
  • 2 < 3
  • x 3
  • y 4.


Razlomačka crta

Oko razlomačke crte ne nalaze se bjeline: 2/3.



Znakovi za naglaske i dužinu

Znakovi za naglaske u hrvatskome jeziku jesu : ´ (dugouzlazni), ^ (dugosilazni), ` (kratkouzlazni),   ? (kratkosilazni). Znak za zanaglasnu dužinu je .

Znakovi za naglaske i dužinu pišu se iznad slova na koja se odnose.

Kad nije jasno je li riječ o jednine ili genitivu množine, zanaglasna dužina ima razlikovnu ulogu i treba je pisati:

Ostao je bez prijatelja. (bez jednoga prijatelja)

Ostao je bez prijatelja. (bez više prijatelja)

U jezikoslovnim radovima upotrebljavaju se i drugi znakovi za naglaske (ZRCola i drugi znakovnici).

Uz četiri naglaska u hrvatskome standardnom jeziku, za opise organskih govora koji pripadaju štokavskomu, čakavskomu i kajkavskomu narječju upotrebljavaju se i drugi naglasci s pripadajućim znakovima. Neki su od njih : ~ znak za akut, skokovito uzlazan naglasak, " znak za tromi, malo produžen kratki naglasak obično uzlazne intonacije i ' znak za jedini kratki naglasak u sustavima bez opreke po intonaciji u kratkome slogu, ujedno i jedini naglasak u jednonaglasnim sustavima kojim se označuje naglasno mjesto.



Zvjezdica

Zvjezdica ( * ) je pravopisni znak koji može stajati slijeva i zdesna od riječi ili teksta.

Kad stoji slijeva, označuje:

a) rekonstruirani i pretpostavljeni oblik riječi: *legēti > ležati, *ЅъІnьсе > sunce

b) nestandardnojezičnu riječ i rečenicu: *spasioc, *donešen, *Željeo bih doć.

Kad stoji zdesna, označuje bilješku u tekstu:

Autorstvo se pripisuje proroku Jeremiji.*

_______________________

* Vidi Bačić 2008: 45.

Češće se za obilježavanje bilježaka u tekstu upotrebljavaju brojevi u nadslovku.

Ako se bilješka odnosi na cijelu rečenicu, oznaka bilješke (zvjezdica ili broj) piše se iza pravopisnoga znaka (točke, upitnika ili uskličnika) kojim je označen kraj rečenice:

Autorstvo se pripisuje proroku Jeremiji. 1

__________________________

1 Vidi Bačić 2008: 45.

Ako se bilješka odnosi na pojedinu riječ ili dio rečenice, oznaka bilješke piše se iza te riječi ili dijela rečenice:

Autorstvo se pripisuje proroku 1.

__________________________

1 Misli se na proroka Jeremiju.



Znak za članak

Znak za članak ili paragraf ( § ) obilježuje tekst odlomka radi lakšega navođenja i pronalaženja sadržaja. Znak za članak bjelinom se odvaja od broja.

§ 12       U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.



Znakovi za upućivanje

Znakovi su za upućivanje: <, > i . Rabe se s bjelinama s obiju strana, a označuju:

a) podrijetlo: njem. Grundbirne > krumpir

b) izvođenje: list + je > listje > lisće > lišće; lišće < lisće < listje < list + je

c) normativno prihvatljiviju jedinicu: 7.5 > 7,5, 80-tak → 80-ak, ronioc → ronilac.



 VRH


Tipovi slova

Posebni tipovi slova služe za isticanje pojedinih dijelova teksta. Posebni su tipovi slova:

a) razmaknuta slova: Imenica  s  r  c  e  srednjega je roda.

b) velika slova: Imenica SRCE srednjega je roda.

c) podebljana slova: Imenica srce srednjega je roda.

d) kosa slova: Imenica srce srednjega je roda.

Kosim se slovima pišu:

a) riječi iz stranih jezika: Kada se kanadski arhivisti pridržavaju načela total archives, oni zapravo provode praksu koja počiva na posebnim odredbama.

b) nazivi biljaka i životinja na latinskome jeziku: Gljiva Gibberella circinata uzročnik je bolesti smolastoga raka bora (Pinus spp.).

c) znakovi fizičkih veličina

  • tlak p
  • vrijeme t
  • temperatura ?
  • duljina l
  • valna duljina ?.
Za razliku od znakova fizičkih veličina znakovi mjernih jedinica pišu se uspravnim slovima: m (masa) – m (metar); g (težno ubrzanje) – g (gram); V (obujam) – V (volt).

Kosa se slova često upotrebljavaju umjesto navodnika osim u navodu:

  • Dječji vrtić Potočnica
  • Krugovi su zanimljiv film.
  • Pročitala sam Seljačku bunu i Balade Petrice Kerempuha.
Kad je tekst pisan posebnim tipom slova, za isticanje se upotrebljava drukčiji tip slova, npr. ako je tekst pisan kosim slovima, ono što bi se inače pisalo kosim slovima, piše se uspravnim slovima: Imenica srce srednjega je roda.

Uporaba posebnih tipova slova određena je i pravilima pojedinih struka, npr. u fizici i matematici kosim se slovima pišu znakovi veličina, za razliku od znakova mjernih jedinica koji se pišu uspravnim slovima.



 VRH


Bibliografske jedinice

U popisu literature bibliografske jedinice navode se abecednim redom prema prezimenu autora ili prvoga autora ako ih ima više. Budući da je riječ o inverziji, iza prezimena se piše zarez. Između autora piše se točka sa zarezom. Redoslijed je podataka u bibliografskoj jedinici ovaj: autor(i), godina izdanja i naslov. Ostali podatci (urednik, izdavač, mjesto izdanja, broj stranica i slično) ovise o vrsti publikacije.

a) knjiga:

  • jedan autor: 
    • Marković, Ivan. 2010. Uvod u pridjev. Disput. Zagreb.
    • Opačić, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude. Novi Liber. Zagreb.
  •  do tri autora: Vukušić, Stjepan; Zoričić, Ivan; Grasselli-Vukušić, Marija. 2007. Naglasak u hrvatskome književnom jeziku. Nakladni zavod Globus. Zagreb.
  • više od tri autora: Amidžić-Peročević, Katica i dr. 1994. Oporezivanje dohodaka i dobitaka. RRiF. Zagreb.
  • bez podatka o autoru (navodi se urednik ili priređivač):
  • Obrada jezika i prikaz znanja. 1993. Ur. Tkalac, Slavko; Tuđman, Miroslav. Zavod za informacijske studije. Zagreb.
  • Hrvatski književni romantizam. 2002. Priredio Jelčić, Dubravko. Školska knjiga. Zagreb.
  • Rječnik hrvatskoga jezika. 2000. Ur. Šonje, Jure. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb.
  • Opći religijski leksikon: A–Ž. 2002. Ur. Rebić, Adalbert. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb.
  • Enciklopedija prirode. 1999. Ur. Burnie, David i dr. Znanje. Zagreb.
  • više izdanja: Hercigonja, Eduard. 172009. Strojni elementi 1. Školska knjiga. Zagreb.
  • više izdavača: Kaštela, Slobodan. 2008. Prometno pravo. Školska knjiga – Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.
  • više mjesta izdanja: Zgusta, Ladislav. 1971. Manual of lexicography. Academia – Mouton. The Hague – Paris – Prague.

b) časopis: Petrić, Lidija; Pranić, Ljudevit. 2010. Ekološka svijest u hrvatskoj smještajnoj industriji. Acta Turistica Nova 4/1. 5–21.

c) zbornik: Vince, Jasna. 2010. Nominativ prema ostalim padežima. Sintaksa padeža: Zbornik radova znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Drugi hrvatski sintaktički dani. Ur. Birtić, Matea; Brozović Rončević, Dunja. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.

d)  mrežna i elektronička vrela:

  • tekst na mrežnoj stranici: Radić, Drago. Informatička abeceda. Split. http://www.informatika.buzdo.com/index.html (pristupljeno 11. travnja 2010.).
  • rad u elektroničkome časopisu: Udiljak Bugarinovski, Zrinka; Pavelić, Damir. 2002. Informatizacija Knjižnice i dokumentacije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i edukacija korisnika. Edupoint. CARNet. Zagreb. 1–7. http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-04/clanak-01/ekonomski.pdf (pristupljeno 14. svibnja 2003.).
  • elektronički medij (CD-ROM, DVD-ROM i slično): Lešković Česmadžiski, Mirjana. 1999. Uloga i značenje sajamskog nastupa [CD-ROM]. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.

e)  kvalifikacijski radovi

  • diplomski rad: Leščić, Ivana. 1997. Ekstracelularna lipaza bakterije Streptomyces rimosus: izolacija i karakterizacija. Diplomski rad. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. 58 str.
  • magistarski rad: Vrdoljak-Raguž, Ivona. 2005. Specifičnosti stilova upravljanja i profila menadžera u hotelijerstvu Dubrovačko-neretvanske županije. Magistarski rad. Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Sveučilišta u Dubrovniku. Dubrovnik. 148 str.
  • disertacija: Matešan, Domagoj. 2007. Vremenska analiza prednapetih betonskih ljusaka. Doktorski rad. Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu. Split. 216 str.

f) enciklopedijska natuknica: Biologija. 31977. Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda 1. JLZ. Zagreb.



 VRH


Navođenje u tekstu

Rad se u tekstu navodi u zagradi. Navodi se prezime autora i godina izdanja, koja se dvotočkom odvaja od oznake stranice:

  • (Karabalić 2010: 139)
  • (Silić i Pranjković 2005: 97–99)
  • (Badurina, Marković i Mićanović 2007: 108)
  • (Birtić i dr. 2012: 297)
  • (Vukušić, Zoričić i Grasselli-Vukušić 2007).


 VRH



Ostalo

 N  - Normativne napomene različite su za različite pojmove, te se glede jednostavnosti teksta ne koriste u stranici.

 O  - Objašnjenja i dodatci različiti su za različite pojmove, te se glede jednostavnosti teksta ne koriste u stranici.

 S  - Jezični savjeti različiti su za različite pojmove, te se glede jednostavnosti teksta ne koriste u stranici.

 N  - Nominativ.

 G  - Genitiv.


 VRH

 Početak
 Vrh  Buzdo
 
Citiranje ove stranice:
Radić, Drago. " Informatička abeceda " Split-Hrvatska.
{Datum pristupa}. <http://www.buzdo.com/pravopis/>.
Copyright © by Drago Radić. Sva prava pridržana. | Odgovornost